Izglasano povećanje poreza na nekretnine u Zagrebu, oporba žestoko udarala: ‘Privatno vlasništvo nije vaša gradska blagajna‘

Porez na nekretnine u Zagrebu povećat će se od 1. siječnja 2027. godine s pet na maksimalnih osam eura po četvornom metru godišnje, izglasala je u petak na 14. sjednici zagrebačka Gradska skupština. Za povećanje poreza glasovala su 24 zastupnika, dok ih je sedam bilo protiv. Oporbeni klubovi HDZ-DP-HSU, Drito i Zagrepčanke još su u četvrtak, prvog dana sjednice, tražili da se ta točka skine s dnevnog reda, no nadglasani su.

Natalija Ostenjak, pročelnica Gradskog ureda za financije i javnu nabavu, podsjetila je na početku rasprave da se porez za kuće za odmor zamijenio porezom na nekretnine. "Jedinice lokalne samouprave mogu odrediti poreze u zakonskom rasponu od 0,6 centi do 8 eura, po metru kvadratnom nekretnine. Iznos se, na području cijelog grada, povećava s 5 na 8 po metru kvadratnom. Odluka bi stupila na snagu 1. siječnja 2027. godine", kazala je Ostenjak.

‘Porez može biti određen i po ulicama i naseljima‘

Dragana Turkalj (Drito) istaknula je tijekom rasprave da je prijedlog nepravedan i neutemeljen te da se na tom primjeru vrlo lijepo razotkriva nerazumijevanje pojma privatnog vlasništva od strane Možemo! i SDP-a, ali i njihova suradnja s HDZ-om. "Možemo i SDP ne shvaćaju pojam privatnog vlasništva. Ova gradska vlast u pet godina nije uspjela stanovanje učiniti priuštivijim, najam i kvadrati u Zagrebu sve su skuplji. Sada, nakon što Zagreb ima najviše stope poreza na dohodak, gradonačelnik predlaže da i porez na nekretnine bude na maksimumu. Poskupljuje ga za 60 posto. Pritom koristi HDZ-ov zakon i uvjerava građane da je to za njihovo dobro. No zaboravlja reći da mu taj isti zakon dozvoljava da porez u Zagrebu bude 60 centi po metru kvadratnom. Zaboravlja reći da porez može biti određen i po zonama, ulicama i naseljima. I zaboravlja reći da je on taj koji može odabrati koliki porez može biti. A ne objašnjava ni zašto baš 8 eura", kazala je Turkalj.

Upitala je i gdje je analiza koja pokazuje da je baš povećanje na 60 posto potrebno da bi se na tržištu u Zagrebu pokazao višak stanova za najam. "Važno je istaknuti i da ova vlast isto tretira atraktivnu nekretninu u centru grada i djedovinu u Sesvetskom prigorju, u ulici bez kanalizacije i vode. Svima se uvodi isti porez, najviši mogući porez. A onaj isti HDZ-ov, Primorčev zakon, za koji je Možemo glasao suzdržano u Saboru, a SDP odbio, taj isti zakon dopušta lokalnim vlastima da razlikuje porez prema ulici, naselju i zoni", rekla je zastupnica Drito, dodavši da će HDZ jedan dan taj porez možda povisiti na 10 ili 20 eura. "Prihvatite da privatno vlasništvo nije vaša gradska blagajna u koju možete posegnuti kad vam se prohtje. Ne preslikavajte svoje unutarstranačke porezne modele na Zagreb", poručila je Turkalj.

Zastupnik HDZ-a Neven Mikša poručio je da mu povećanje tog poreza više liči na Superhika, koji uzima siromašnima da bi dao bogatima. "Ta mjera što se tiče stavljanja stanova na tržište neće napraviti ništa. Opovrgavam i tvrdnje da Grad nema ništa od tih stanova koji stoje prazni, jer se na njih plaća komunalna naknada. U tržišnoj ekonomiji mi naprosto ljude ne možemo natjerati da te stanove prodaju ili poklone. Ja sam kao i svi vi ovdje za to da ljudi imaju priuštivo stanovanje, međutim, trenutno je ta ponuda vrlo neelastična i samo će se izgradnjom novih stanova za priuštivo stanovanje doći do toga da i cijene tih stanova počnu padati", poručio je Mikša.

‘Stanovanje nije i ne smije biti roba na tržištu‘

Predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Iva Ivšić u raspravi je naglasila kako im je cilj da Zagreb bude grad u kojemu si svaka osoba koja živi od rada može priuštiti krov nad glavom i mjesto za život. "Stanovanje nije i ne smije biti roba na tržištu nego temeljno ljudsko pravo i osnova ljudskog dostojanstva. Ova je pretpostavka temelj svih ključnih strateških dokumenata i akcijskih planova koji su usmjereni na povećanje priuštivog stanovanja, uključujući i europski plan i izvješće Europske komisije o učincima tog plana. Potrebno je razjasniti da stambena politika podrazumijeva cijeli niz mjera koje mogu proizvesti pozitivan učinak, odnosno riješiti krizu stanovanja i manjak priuštivog stanovanja. Neke od tih aktivnosti su, što ovaj grad i radi, javna gradnja, zadružni modeli, kupovina postojećih stanova, ograničenja iznosa visine najma i stavljanje u funkciju postojećih praznih stanova", kazala je Ivšić.

Jedna od mjera koja se navodi u svim dokumentima jest, nastavila je, upravo povećanje poreza za prazne stanove. "Postoji konkretno uporište i niz primjera kako je porez stavio u funkciju te prazne stanove. Konkretno, Francuska 1999. godine, gdje je analizom pokazano da je u četiri godine pao broj praznih stanova, pogotovo onih koji su dugoročno stajali prazni. Mi ne tvrdimo da će Zagreb postići rezultat samo ovom mjerom, no činjenice vas demantiraju", poručila je Ivšić.

Pojasnila je i kako se za stan u kojemu se živi neće plaćati porez, kao ni za stan koji je unutar godine dana deset mjeseci u najmu ili nema osnovnu infrastrukturu. "Svaki vlasnik druge, treće, pete nekretnine može zadržati svoj stan, može ga staviti u funkciju najma i neće morati plaćati ovaj porez. A na stanove koji nemaju osnovnu infrastrukturu porez se neće plaćati jer se ne mogu staviti u funkciju najma", objasnila je. "Mi ovom odlukom mislimo na sve radnike ovog grada, a posebno na mlade koji u svojim dubokim 30-ima ostaju u roditeljskom domu, dok 55 tisuća stanova stoji prazno jer njihovi vlasnici te stanove smatraju robom na tržištu i čekaju da im vrijednost poraste."

55 tisuća praznih stanova

Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić (SDP) istaknuo je u ime svog Kluba da se ova odluka odnosi na one koji "štede u nekretninama", ali i na vlasnike koji ih iznajmljuju u kratkoročnom najmu. Pritom je naglasio kako su pojedini zastupnici oporbe plašili javnost lažnim i netočnim informacijama o tome kako će ljudi ostati bez svojih nekretnina zato što dolazi "zločesti gradonačelnik i zločesta većina u Gradskoj skupštini".

"Samo u posljednjih godinu dana prosječna cijena kvadrata u Zagrebu narasla je za 15,7 posto. Gdje možete dobiti kamatu od 15,7 posto? I te vlasnike nekretnina naši kolege iz oporbe ovim sentimentalnim govorom kolegice Turkalj štite i brane od zločestog gradonačelnika i zločeste većine u Skupštini. U Zagrebu trenutno postoji 55 tisuća funkcionalnih nekretnina, praznih, useljivih stanova. To je glavni razlog zašto cijene nekretnina u metropoli toliko rastu. Danas je, s prosječnom plaćom u Zagrebu, potrebno 12 godina raditi bez da jedete, plaćate račune i bez da potrošite jedan cent, da biste kupili stan od 60 kvadrata u Gradu Zagrebu. Je li to vama, kolege iz oporbe, normalno", upitao je Mišić, poručivši da bi taj porez po njegovu mišljenju trebala biti i veći.

Napomenuo je i kako ova odluka konkretno znači da će se za stan od 50 četvornih metara, za koji se dosad plaćalo 250 eura, ubuduće plaćati 400 eura godišnje. "Hoće li ovaj porez staviti barem dio stanova u funkciju? Ovo je mali korak da potaknemo one koji drže prazne nekretnine da ih stave u funkciju", poručio je Mišić.

Eliška Djokićova (Drito) prozvala je gradsku vlast zbog iznosa od osam eura. Mišić joj je odgovorio da su namjerno odabrali maksimalni iznos. "Mislimo da bi taj porez morao biti i veći. Naš je cilj ovim povećanjem aktivirati nekretnine da se stave na tržište, prvenstveno najma, a onda i da se smanje cijene nekretnina u Zagrebu", pojasnio je.

Mislav Krasić (Drito) ustvrdio je podatak od 55 tisuća praznih stanova laž. "Taj podatak vam nije dala Porezna uprava ni HEP. Ovdje se ne oporezuju stanovi nego kvadratni metri, učinak ovog poreza nitko nije izračunao do sada. Ugrubo, ajmo reći da bi ispalo 6,5 milijuna eura. Priuštivo stanovanje se s ovim iznosom ne može ostvariti, već povećanjem broja stanova u najmu. A to se može izgradnjom novih stanova. Ona opasnost koja se može dogoditi su veliki nekretninski lešinarski fondovi, koji dolaze kupovati. Zato da bi kupnjom mogli staviti u najam. Ova mjera ne sprječava takve u njihovim namjerama. Pogledajte što se dogodilo u Njemačkoj, nitko im ništa ne može", kaže Krasić.

‘Nemate zagrebačku analizu‘

Dorotea Šafranić (Možemo) rekla je da ima osjećaj da oporba živi u nekom drugom gradu. "Ova mjera ima određeni fiskalni učinak, ali to nije razlog zašto uvodimo ovu mjeru. Ovaj zaključak djeluje unutar određenog zakonskog okvira i zato smo odredili cijenu od 8 eura po kvadratu. Drugo, izbjegavate činjenicu da jako puno mladih uopće ne može dobiti kredit za kupnju stana, pa je jedini način da osiguraju stanovanje najam. Mi ga stoga želimo regulirati na način da to bude dugoročno i na način da je ljudima priuštiv. Želimo ljude koji imaju višak stanova motivirati da ih stave na tržište", kazala je Šafranić.

Dragana Turkalj je podsjetila da je 2016. godine HDZ već pokušao uvesti ovaj isti porez, no bilo je bitnih razlika. Javnost se digla na noge, kaže, a oporba je bila ujedinjena. "U međuvremenu nije se dogodilo puno, ali dogodilo se nešto ključno Saboru, hrvatskom društvu i SDP-u, a to je Možemo. I onda dolazi 2024., Možemo sjedi u Saboru, sjedi i SDP. Možemo je suzdržan, vide zakon kojim bi omastili brk u Zagrebu i proveli svoju ideologiju borbe protiv privatnog vlasništva. SDP je glasao protiv. Svi vaši zastupnici bili su protiv ovog zakona, a sad ga uvodite", prigovorila je Turkalj i dodala da primjeri iz Francuske nisu relevantni za nas. "Vlada drugačija ekonomska situacija, mentalitet. Roditelji tamo djeci ne ostavljaju nekretnine. Ovdje jako puno ljudi ima nekretninu, za razliku od recimo Njemačke. Nemate zagrebačku analizu, brojka 55 tisuća vama je jedina analiza. Moje je pitanje svima vama – hoćete li od toga odustati ako mjera podbaci?"

Marta Kiš (Možemo) odgovorila je da ne zna puno malih građana koji imaju tri prazne nekretnine koje ne koriste za najam. "Stvarno ne vidim zašto jedan mali građanin koji je naslijedio kuću u Sesvetama istu ne bi dao u najam obitelji Roma po nekoj povoljnijoj cijeni", upitala je Kiš.

Na sjednici nije bilo gradonačelnika Tomislava Tomaševića, pa je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u završnom obraćanju upozorio da se radi o pokušaju borbe s najvećim problemom koji imaju gradovi danas, a to je stambena kriza. Istaknuo je da u Zagrebu ima oko 350.000 stambenih jedinica, a da je od toga jedna šestina prazno, oko 55.000. Također je rekao da je drugi alarmantni podatak da je omjer stanova za kratkoročni najam i stanova za dugoročni najam – pet naprema jedan.