Invazija krpelja počela je, a ove je godine situacija dramatičnija nego prije. Veterinari diljem grada u zadnjih desetak dana liječe veliki broj pasa od bolesti koje prenose krpelji. Još uvijek nema podataka o tome da su ugrizli ljude, no sezona je očito tek počela. Opasnost vreba svugdje - već godinama jasno je kako krpelji više ne vrebaju samo na Sljemenu ili Savskom nasipu - može ih se “pokupiti” dok bezbrižno šećete s djecom Zrinjevcom, pustite psa da se istrči na Ribnjaku ili s obitelji odete na izlet na Bundek.
Teško je reći što pomaže u obrani od parazita. Kod ljudi je situacija nešto lakša - na koži se jasno vidi krpelj, ukoliko je još uvijek zakačen. Kod pasa je situacija daleko teža, posebno kad je riječ o velikim, dugodlakim psima. Takav je bio i dvogodišnji haski Balto, koji je uginuo prije nekoliko dana.
Teška zaraza
- U ponedjeljak popodne bio je bezvoljan, sutradan smo otišli kod veterinara. Utvrdili su da ga je krpelj zarazio piroplazmozom. Dobio je injekcije i rekli su da će biti bolje. Sutradan je mokrio krv, pao u komu i uginuo. Imao je ogrlicu koja sprječava ugriz krpelja. Nismo šetali kroz šikare. Krpelja na njemu nismo pronašli - kaže neutješna Baltova vlasnica Natalija.
Veterinari savjetuju prevenciju - ogrlice, ampule, tablete i detaljno pregledavanje životinje. Posebno treba obratiti pozornost na područje oko ušiju, na vratu i trbuhu, gdje je koža tanka. Uz to, na svaku promjenu ponašanja životinje, odmah je potrebno reagirati.
- Problem je što za najčešću bolest, piroplazmozu, često nema jasnih znakova. Postoji lijek, ali njega bi životinja trebala dobiti u prvoj fazi bolesti, no većina vlasnika životinje dovede kasnije, jer ni ne posumnjaju da nešto ne valja. U zadnje vrijeme imam puno slučajeva u kojima pas nema povišenu temperaturu, a jede i pije samo malo manje nego inače - pojašnjava veterinarka Silvija Rakočević. Dodaje kako je životinju nužno zaštititi: oporavak je dugotrajan i jako skup, a ponekad i neuspješan.
Ozbiljan problem
Struka se slaže: riječ je o ozbiljnom problemu, koji je sve rašireniji. Psi su daleko ugroženiji od ljudi, a u posebno velikoj opasnosti su oni psi čiji vlasnici nisu ništa učinili kako bi ih zaštitili. Bijeli luk nije zaštita, tvrde veterinari i vlasnicima pasa preporučuju da pse prestanu hraniti tom lukovicom, jer im škodi zdravlju, a zapravo nimalo ne pomaže.
Sredstva protiv krpelja
- Na tržištu je mnogo proizvoda i neki vlasnici ih kombiniraju. Nekad pomogne, nekad ne. U zadnjih nekoliko dana liječila sam četiri psa od piroplazmoze, a jedan od tih pasa tu bolest ima već treći put. U svakom slučaju, moja preporuka je da vlasnik, ako primijeti sumnjivo ponašanje, odmah dovede ljubimca na krvnu pretragu - smatra veterinarka Sanja Buršić Prelec.
Osim toga, stručnjaci upozoravaju i na činjenicu da mnogi vlasnici ne slijede upute proizvođača - ne čiste ogrlice, puštaju ljubimce da se kupaju dan prije ili poslije stavljanja ampule...
- Uvijek treba pročitati upute i držati ih se, jer o tome ovisi sigurnost životinje - tvrdi veterinar Vladimir Pezo.
SAVJETI STRUČNJAKA
- u prirodu uvijek odlaziti u odjeći dugih rukava
- svaka tri sata odjeću pregledavavati
- najbolje je tijekom izleta u prirodi držati se staze, a ne provlačiti se kroz grmlje
- nakon povratka kući, odjeću oprati
- tijekom tuširanja pregledati cijelo tijelo
- ljudima koji često odlaze u prirodu preporučuje se i cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa
Kako prepoznati simptome zaraze
Krpelji pse mogu zaraziti nizom bolesti: piroplazmozom, monocitnom erlihiozom, lajmskom boreliozom te granulocitnom anaplazmozom.
Mačke nakon ugriza mogu dobiti hemobartonelozu, a ako pas proguta krpelja, može se zaraziti hepatozoonozom. Najviše ima upravo piroplazmoze.
Ljudi nakon ugriza zaraženog krpelja mogu biti zaraženi lajmskom boreliozom, krpeljnim meningoencefalitisom, te krimsko-kongoansku hemoragijsku vrućicu.
Bolesti se ne prenose sa psa na drugog psa, mačku ili čovjeka, nego isključivo ugrizom krpelja.