Tihomir je u svojim kasnim pedesetima odlučio otići u podstanare, iako ima vlastiti stan od 42 četvorna metra u Novoj Vesi, u samom centru grada.
Ta mu odluka nije teško pala jer za garsonijeru u Dugavama, gdje odnedavno stanuje, plaća 1300 kuna mjesečno, a od dnevnog i tjednog najma svoga stana turistima iz inozemstva zaradi mjesečno i do 8000 kuna.
Nije on jedini, otkriva nam Bruno Babić, koji je također prije četiri godine shvatio da će mnogo više zaraditi ako odluči svoj stan u Gajevoj 40 davati u kratkoročni najam od najčešće dva pa do tjedan dana strancima kojih je u Zagrebu iz godine u godinu sve više. Riječ je o većem, luksuznom apartmanu pa mu je cijena čak 100 eura po danu za tri osobe.
Veliki interes
- Ima slučajeva da ljudi odu u podstanare kako bi iznajmljivali svoj stan u centru. No, postoje oni kojima stan postane prevelik pa vide priliku za dodatnu zaradu - kaže Bruno, jedan od pionira nove ere u najmu stanova u Zagrebu, kakva je još davnih godina, s navalom turista, zavladala na jadranskoj obali.
Bruno Babić
On se nekada, kao i većina ove još relativno nove vrste iznajmljivača u metropoli, koja je postala turistička hit-destinacija, bavio dugoročnim najmom domaćim podstanarima, većinom studentima i mladim parovima. Zajedno s još dvoje kolega, također najmodavaca, Bruno uređuje dvije internetske stranice za najam soba i apartmana - mrežu Apartmani u centru Zagreba i međunarodno popularan Airbnb, preko kojega se u centru grada u ovom trenutku turistima nudi više od 300 prostora. Ima tu sobica za 70 kuna po noćenju, ali i prostranijih i luksuznijih stanova za 600 kuna. Prosječna cijena najma je oko 300 kuna po danu, što je strancima prihvatljivo, a vlasnicima itekako unosan biznis. Tako zarade i do četiri puta više nego da daju stan u dugoročan najam.
- Interes se pojavio kad sam slučajno naišao na web stranicu Airbnb. Oduševio me njihov koncept, a budući da sam dotad stan iznajmljivao dugoročno, odlučio sam probati kratkoročni najam. Vodila me mogućnost da zaradim više. Danas smo kolege i ja, vođeni idejom umrežavanja i pomaganja drugima, ponosni voditelji mreže od 20 apartmana u centru Zagreba - otkriva Bruno.
Mislav Slunjski ima apartman u Amruševoj 17 koji iznajmljuje odnedavno i itekako je zadovoljan.
- Taj naš stan je godinama stajao neuređen. Lani sam odlučio investirati u njega te ga kompletnog uredio. I tako sam se upustio u kratkoročni najam za 75 eura po danu za dvije osobe. Potaknulo me nagovaranje prijatelja pa sam odlučio probati. I, evo, uloženi novac mi se polako vraća - priča Mislav.
Broj turista u Zagrebu iz godine u godinu raste za deset do 15 posto, ali broj apartmana raste znatno brže, što stvara prezasićenost ponude. Ove godine se dogodio pravi boom takve vrste najma pa su stoga mnogi morali sniziti cijene.
Ilegalni rad
- Znam da je prije četiri godine bilo 250 registriranih apartmana na Airbnbu, a danas ih je 1700. Taj broj će još rasti. Najviše je gostiju u dobi od 25 do 50 godina, uglavnom iz zemalja engleskoga govornog područja, ali dolaze i gosti iz Koreje, Španjolske, Indije... Vrlo šareno. Nisu jako zahtjevni, ne traže luksuz, nego personalizaciju. A prednost u odnosu na dugoročni najam jest, uz zaradu, to što je apartman održavan, uredno se čisti i uklanjaju se nedostaci - kažu Bruno i Mislav, ističući kako nisu oni nikakva zlatna mladež, nego je riječ o stanovima njihovih djedova, baka, roditelja...
Gosti ujutro odu na kavu, u razgledavanje grada, popodne si naprave ručak u apartmanu, odmore se, a navečer izađu na večeru. To su ljudi, kažu najmodavci, koji žele putovati, a da pritom ne plaćaju mnogo više nego što bi platili doma. Osim da je u centru grada, strancima je bitno da prostor ima toplu vodu, grijanje i klima-uređaj.
No, iz nekoliko izvora doznajemo kako, najviše preko Airbnba, velik broj iznajmljivača radi ilegalno. Naime, osoba koja se želi baviti ugostiteljskom djelatnošću u vlastitom domaćinstvu, prema propisima mora kategorizirati i atestirati stan, što može koštati više tisuća kuna, ali i plaćati porez kao i svi drugi najmodavci. Međutim, Airbnb ne traži identitet najmodavaca, nego se s gostima smještaj dogovara preko poruka.
Domaćinstvo
Vlasnici samo stave fotografije unutrašnjosti prostora, cijenu, slobodne termine i eventualno fotografiju svog lica, a na temelju toga inspekcija ne može otkriti na kojoj je adresi stan, kao ni identitet najmodavca.
Uvjerili smo se da broj zagrebačkih najmodavaca koji rade u toj sivoj zoni nije malen. Zato ih je većina odbila razgovarati o svojim počecima i iskustvima. No, golem je porast, posebice u posljednje dvije godine, i onih koji rade legalno, čemu svjedoče službeni podaci Gradskog ureda za gospodarstvo koji izdaje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Prema njima, broj apartmana na području Zagreba u posljednje se dvije godine gotovo udvostručio. Prije dvije godine bilo ih je 397, a lani 623.
- Od 1. siječnja do 26. srpnja 2016. u ovom Uredu zaprimljeno je 425 zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, od kojih je većina pozitivno riješena, odnosno odbijeno je desetak zahtjeva - tvrde u Uredu za gospodarstvo grada Zagreba.