Manjak u proračunu Grada Zagreba krajem prošle godine premašio je milijardu kuna te se od čelnika gradskih “ministarstava” hitno traži striktno ograničavanje potrošnje, nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.
Sukus je to upozoravajućeg dopisa koji je prošli tjedan na adrese gradonačelnika Milana Bandića, njegovih zamjenica Olivere Majić i Jelene Pavičević Vukičević te pročelnika svih gradskih tijela uputila Daniela Juroš Pečnik, pročelnica Gradskog ureda za financije.
Propisano kažnjavanje
Na početku dopisa ističe da je od prošle godine novim zakonom propisano kažnjavanje za nepostupanje po nalogu Državnog ureda za reviziju (DUR), a koji je u nalazu financijske revizije za 2018., koja još nije dostupna javnosti, Gradu Zagrebu kao najvažnije naložio pokrivanje manjka po čemu je Grad dužan postupiti ako ne želi biti kažnjen. Ponukan ovim nalogom, Gradski ured za financije je prošli tjedan poslao dopis svim gradskim uredima u kojem traži da povećaju prihode i smanje rashode. U dopisu, između ostaloga, stoji da se od njih zahtijeva striktno ograničavanje proračunske potrošnje, pronalazak novih oblika financiranja te nepreuzimanje novih obaveza, kao i preispitivanje socijalnih i ostalih prava.
U nešto manje dramatičnom tonu pročelnica Juroš Pečnik uštede je od gradskih čelnika zatražila i lani, no čini se da su ostali gluhi na upozorenja Gradskog ureda za financije, što je dovelo do daljnje akumulacije manjka koji se u 2019. povećao za oko 400 milijuna kuna. Uz manjak od 629 milijuna iz 2018., premašio je milijardu kuna.
Grad stoga, upozorava, ima sve veće probleme u podmirivanju obveze, do te mjere da su vjerovnici svoja dugovanja počeli prodavati faktoring tvrtkama za utjerivanje dugova,
“Proračunska potrošnja se nastavila povećavati iznad ostvarenih prihoda, što za posljedicu ima ne samo kontinuirani rast manjka prihoda, nego i značajne probleme s likvidnošću. Sve su veća kašnjenja u podmirivanju dospjelih obaveza Grada zbog čega dolazi do prodaje potraživanja koje dobavljači imaju prema Gradu”, stoji u dopisu.
Upitali smo Grad da nam kaže tko su im najveći vjerovnici i koliko iznose njihova potraživanja, no nisu nam dali odgovor. Nadalje, nazvali smo nekoliko pročelnika i upitali ih kako će optimizirati poslovanje svoga ureda, ali ni oni nam nisu ponudili neke konkretne smjernice. Jedini koji nam je dao sadržajniji odgovor jest Damir Lasić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada, od koga se u dopisu izričito traži da intenzivira sve aktivnosti oko prodaje imovine.
- Prošle smo godine premašili planirane prihode s te osnove te i dalje radimo kako bismo isto uspjeli i ove godine, ali moramo poštovati proceduru i zakone oko prodaje bilo kakvog zemljišta ili nekretnine. Najveći nam je problem dogovor oko cijene. Mi ponudimo stan po tržišnoj cijeni, no stranka želi nižu cijenu pa se tu otežava proces jer je nama, naravno, interes prodati po što boljoj cijeni - rekao je Lasić te dodao kako su prošle godine prodali svoj udio nekretnine u APIS-u, a trenutačno rade na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa u Bloku Badel kako bi mogli krenuti s prodajom tog objekta.
Kao najveći izvor nastanka proračunskog manjka u dopisu je označen ZET, koji Grad redovito opskrbljuje višemilijunskim subvencijama, te društvo Zagrebačke otpadne vode koje je zaduženo za pročišćivač otpadnih voda.
Skupa mjera
Posebno je naznačena i mjera roditelja odgojitelja, za koju je sada na godišnjoj razini potrebno osigurati više od 400 milijuna kuna, kao “značajna obaveza za proračun koja ima stalnu tendenciju rasta”. Vjerojatno je upravo štednja bila razlog za upućivanje u javnu raspravu nove odluke kojom se drastično smanjuju prava roditelja odgojitelja. No, pod pritiskom javnosti takva je odluka povučena te je u tijeku izrada nove.
Šefica Gradskog ureda za financije traži i da se obustavi daljnje zaključivanje ugovora o djelu jer oni nisu u skladu sa zakonom te navode kako zbog nedostatnih prihoda nisu osigurana ni planirana sredstva za isplatu dodataka za uspješnost u radu te kako zbog istih razloga nije bilo moguće povećanje sredstva za plaće zaposlenih. Iz Grada nam nisu odgovorili tko je sve tražio dodatke za uspješnost u radu te jesu li takvi dodaci uobičajena praksa, no napomenuli su kako se ove odredbe dopisa neće odnositi na odredbe iz novog kolektivnog ugovora radnika ZET-a, Zagrebačkog holdinga i ViO-a.
Rebalans
S obzirom na to da zagrebački proračun za 2020. godinu iznosi 8,547 milijardi kuna, u dopisu na kraju stoji da će biti potrebno napraviti rebalans po nalogu Državnog ureda za reviziju kako bi se rashodna strana smanjila barem za utvrđeni manjak iz 2019. godine, odnosno 400 milijuna kuna. Iz Grada su nam, pak, odgovorili kako je manjak moguće pokriti sukcesivno u duljem razdoblju.
- Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 milijuna kuna već je predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 mil. kn) te u 2022. godini (375,9 mil. kuna). Godišnji izvještaj za 2019. još nije završen, no pokriće konačno utvrđenog rezultata poslovanja za 2019. će se nastojati pokriti u narednom razdoblju, u svrhu kojeg je i dopis upućen pročelnicima. Grad će nakon utvrđivanja konačnog rezultata za 2019. provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje. Razmotrit će se mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja - naveli su iz Grada.
Upitali smo još kako će se ove odredbe odraziti na nastavak provedbe projekata u Zagrebu, ali ni na to pitanje nismo dobili odgovor.