Dva mala kvartovska trga i dvije ulice u Zagrebu. Razbacana plastika, madraci, odjeća, vreće pune smeća. Hrpe otpada, ilegalno bačenog ili odloženog po ulici, uz kante ili na zelenim otocima. Tako izgleda prostor od desetak tisuća kvadrata u Maksimiru, možda i najprljaviji dio Grada. Naselja svakako.
Naime u tom je ‘Bermudskom trokutu‘ Čistoća, uz česte redovne odvoze, samo ove godine provela nevjerojatnih 155 izvanrednih odvoza smeća ili sanacija ilegalnih pop- up odlagališta koja niču preko noći na ulicama ove mikrolokacije.
Zvuči nadrealno.
Spuštamo se Ulicom Franje Pokornoga prema Maksimirskoj cesti, a na ruti se nalazi maleni Trg Vlaha Bukovca koji, gledan iz toga smjera, tipični mali kvartovski trg, sve dok ne zakoračite na njegovu površinu.
Plastična ambalaža, odbačeni kartoni, ostavljena torba za kupnju i madrac, ono su što odmah upada u oči. Nastavljamo dalje Ulicom Adama Mandrovića, pa dolazimo do druge točke ovog maksimirskog otoka smeća - Eisenhuthove ulice i Trga Otokara Keršovanija. Obrazac je vrlo sličan: pet polupraznih spremnika za odlaganje otpada, a pored njih odbačena plastika, odjeća, dva velika oslikana platna i crne vreće smeća.
Posljednja točka ovog trokuta završava u Ulici Lavoslava Švarca. Ondje je situacija s otpadom tijekom našeg današnjeg obilaska začuđujuće bila poprilično drugačija. Od četiri spremnika, svaki je bio uredan, a površina oko njih čista, upravo onakva kakva bi trebala biti.
155 intervencija na jedva 10 tisuća kvadratnih metara
Međutim, tijekom ove je godine samo na ovim trima lokacijama Čistoća izvela čak 155 izvanrednih intervencija uklanjanja nepropisno odloženog otpada. Nakon 67 intervencija na Trgu Vlaha Bukovca i 71 intervencije na Trgu Otokara Keršovanija i Eisenhuthovoj ulici, problem s otpadom, na koji se već tri godine žale i stanari ovih ulica, iznova se ponavlja.
Stanari su nam proslijedili svoju komunikaciju s nadležnim službama i mjesnim odborom koja, ni nakon tri godine njihovih upita, nije donijela konkretna rješenja. Iako je zahtjev za premještanjem zelenog otoka stavljen na dnevni red u Mjesnom odboru Mašićeva, odluka o tome nije donesena.
Problem za stanare ne staje s odbačenim otpadom. Kako nam je ispričala jedna od stanarki, tijekom toplijih mjeseci, ali i nakon njih, klupe na Trgu Vlahe Bukovca znaju poslužiti za noćenje, ali i obavljanje nužde nekih pojedinaca. Posebno joj se u sjećanje urezala situacija u kojoj je, kako kaže, vidjela muškarca kako obavlja veliku nuždu pokraj stabla.
Stanarka nas je upozorila i na skupine koje se ondje redovito okupljaju i konzumiraju alkohol. Sve to, uz otpad koji se iznova gomila oko spremnika, dodatno narušava dojam o prostoru koji bi trebao služiti stanovnicima kvarta za okupljanje.
Boji li se tko kamera još?
U potrazi za rješenjem problema koji se na ovim lokacijama ponavlja već godinama, nameće se pitanje može li nadzor kamerama odvratiti ili barem upozoriti počinitelje da svoj otpad ne odlažu nepropisno. Grad Zagreb nedavno je pokrenuo postupak nabave za dvogodišnje održavanje sustava videonadzora na 247 lokacija.
Riječ je o nadzornim kamerama koje bi komunalnim redarima trebale pomagati u otkrivanju nepropisnog odlaganja otpada na lokacijama zelenih otoka i podzemnih spremnika. Na popisu lokacija obuhvaćenih po jednom nadzornom kamerom od tri koje smo posjetili nalazi se samo Trg Vlaha Bukovca, što situaciju čini još bizarnijom.
Unatoč kameri, otpad se na tom trgu i dalje gomila, a neodgovorni građani koji bacaju otpad, zabrinuti stanari te zagrebačka Čistoća nalaze se u začaranom krugu u kojem prvi smeće bacaju, drugi ga prijavljuju, a treći iznova i iznova saniraju.
U međuvremenu, ako se pogledaju u Facebook grupu Maksimir kvart umjesto objava o mini odlagalištima, pronaći će se deseci oglasa za pružanje usluga odvoza otpada. Sudeći prema tome, stanarima oko Trga Vlaha Bukovca možda bi bilo korisnije angažirati privatnike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....