Ako vam je palo stablo na auto, odštetu uglavnom možete dobiti samo u jednom slučaju

Olujna nevremena sve češće uzrokuju materijalnu štetu na imovini građana, a jedna od najčešćih situacija jest pad stabla na parkirano vozilo. Takvih je situacija na pretek i nakon nevremena koje je jučer i danas pogodilo veći dio Hrvatske. Iako vlasnici automobila u takvim trenucima očekuju brzu odštetu, pravna praksa pokazuje da ostvarivanje prava na naknadu ovisi o jednom ključnom faktoru, odnosno o stanju stabla prije pada.

Upravo su to danas komentirali brojni korisnici društvenih mreža čiji su automobili bili oštećeni u olujama prethodnih godina. Jedan je korisnik ispod fotografije automobila na koje je palo stablo napisao da nakon posljednje oluje u Zagrebu nije dobio odštetu, iako mu je grana probila vjetrobransko staklo.

Tko je osigurao drveće?

- Zrinjevac drveće osigurava kod Croatia osiguranja. A nisam dobio ništa jer je drvo zdravo i oluja je kao nepredvidivi vanjski utjecaj. Da je drvo bilo trulo, bio bih dobio - napisao je jedan korisnik.

Vlasnici polica kasko osiguranja u najpovoljnijem su položaju. Većina takvih polica pokriva štete uzrokovane prirodnim nepogodama, uključujući olujni vjetar i pad predmeta. U tom slučaju vlasnik štetu prijavljuje izravno svom osiguravatelju, koji obavlja procjenu i isplatu, neovisno o tome tko je vlasnik zemljišta na kojem se stablo nalazilo.

Za vlasnike koji imaju samo obvezno osiguranje proces je znatno složeniji. Odštetni zahtjev podnosi se vlasniku zemljišta, a to su najčešće grad ili lokalna samouprava ako je riječ o javnoj površini, odnosno komunalnom poduzeću zaduženom za održavanje zelenila.

Pravna praksa u Hrvatskoj strogo razlikuje štetu nastalu zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od one uzrokovane nemarom u održavanju javnih površina. Ako je stablo koje je palo na automobil bilo zdravo, a srušili su ga udari vjetra koji se prema službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda smatraju olujnima, sudovi to najčešće tretiraju kao višu silu. U tom scenariju vlasnik zemljišta, bio to grad, komunalno poduzeće ili privatna osoba, nije dužan nadoknaditi štetu jer se događaj smatra nepredvidivim i neizbježnim.

Trulo ili ne?

Jedina situacija u kojoj oštećenik ima realne šanse za odštetu jest ona u kojoj se dokaže da je stablo prije pada bilo trulo, bolesno ili suho. U tom slučaju odgovornost snosi subjekt zadužen za održavanje te površine jer je propustio pravovremeno ukloniti opasno stablo. Upravo zato savjetuje se građanima da odmah nakon incidenta detaljno fotografiraju ne samo oštećeni automobil, već i unutrašnjost debla ili panja. Fotografija koja jasno prikazuje trulež često je presudan dokaz u sudskim postupcima ili mirnim nagodbama s komunalnim poduzećima.

Osim fotodokumentacije, nužno je pozvati policiju radi sastavljanja službenog zapisnika o očevidu, čime se fiksiraju točno vrijeme i lokacija događaja. Ako komunalno poduzeće ili vlasnik zemljišta odbiju izvansudsku nagodbu, vlasnik vozila mora pokrenuti privatnu tužbu. U takvim sporovima ključnu ulogu imaju vještaci poljoprivredne ili šumarske struke koji na temelju ostataka stabla procjenjuju je li ono bilo biološki zdravo ili je predstavljalo poznatu opasnost koju je odgovorna strana zanemarila.