GLUMICA U EKO AKCIJI

Pčele dobile hotel u Botaničkom vrtu, Zrinka Cvitešić poručila: ‘Ovo im je šansa da prežive...‘

Cvitešić je partnerica projekta GigaBEETno tvrtke A1 Hrvatska jer između ostalog trenutno i glumi u predstavi "povijest pčela" u HNK


 

 Ivana Nobilo/Cropix

Poznata hrvatska glumica Zrinka Cvitešić u Botaničkom je vrtu u Zagrebu predstavila je hotel za pčele kojeg je tamo u sklopu svog projekta GigaBEEtno postavila tvrtka A1 Hrvatska. Riječ je o trećem u nizu hotela za solitarne pčele koje zbog ljudske aktivnosti gube svoja prirodna staništa u gradovima.

Cvitešić nije slučajno partnerica projekta, jer trenutno glumi u predstavi "Povijest pčela" u Hrvatskom narodnom kazalištu koja je temeljena na romanu Maje Lunde, a bavi se propašću svijeta nakon što umru sve pčele.

- U romanu postoje tri priče. Jedna je prošlost, druga je sadašnjost, treća je budućnost. Ja igram budućnost gdje pčela više na svijetu nema i ljudi su počeli sami oprašivati bilje da bi se spasili, rekla je glumica koja se u radu na predstavi imala i priliku družiti s pčelarima.

image


Ivana Nobilo/Cropix

- Tijekom pripreme za predstavu zaista smo od pčelara dobili izvrstan uvid u organizirane živote ovih malih životinja. Između ostaloga, naučila sam i koliko su pčele neophodne za kvalitetno funkcioniranje cijelog ekosustava, što me natjeralo na daljnje istraživanje i priključivanje ovom projektu koji podiže šansu njihovog opstanka u gradovima. Preporučujem svima da se izgradnjom vlastitih hotela za solitarne pčele priključe održavanju našeg ekosustava na životu, zaključila je Cvitešić.

Uz nju su govorili i Nikola Kezić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta i vodeći stručnjak za pčele u RH i Petra Boić, direktorica komunikacije i donacije građana, WWF Adria.

- Kada gledamo retrospektivno, gotovo svaka kuća u ruralnom području bila je pokrivena trstikom, slamom ili prostorom u kojem su se pčele nastanjivale. Danas je sve prekrivenom crjepovima i ostalim modernim oblicima, tvrdi Kezić i dodaje:

-Pčele su izgubile svoje stanište, prostor. Zbog toga gube utrku s civilizacijom, a važne su nam za naš opstanak. Važno se brinuti da nam osiguraju životni prostor.

image

Zagreb, 11.0322.
Premijera predstave Maja Lunde "Povijest pcela" u Hrvatskom narodnom kazalistu u Zagrebu.
Foto: Vanesa Pandzic/CROPIX

Vanesa Pandzic/Cropix

Petra Boić spomenula je i alarmantne brojke.

- Mi smo od 1970. izgubili 68 posto populacije vodozemaca, gmazova, svih divnih bića koje imamo na planeti. Pčelu uzimamo kao simbol gubitka biološke raznolikosti. Ako pčele nestanu, nestat će većina divnog svijeta oko nas, naglasila je Boić i dodala da svijetom "zuji" 20.000 vrsta pčela, a kod nas u regiji ima ih čak tisuću po čemu smo vrlo posebni jer veće države imaju bitno manje vrsta pčela što nam govori o stanju naše biološke raznolikosti.

- Zato je važno da to čuvamo i da kao pčele brinemo o svemu oko nas. Jedna pčela tijekom svog života prikupi meda za jednu dvanaestinu čajne žlice. Ona sama možda ne predstavlja mnogo, no kada se sve one zbroje, dobro naprave svoj posao. A tako se trebamo i mi udružiti i brinuti o prirodi te ju ne uzimati zdravo za gotovo, zaključila je Boić.

Projektu GigaBEEtno cilj je očuvati kvalitetu života solitarnih pčela u urbanim sredinama, educirati i podizati svijest o njihovoj važnosti za naš ekosustav te poticati pozitivan odnos prema okolišu. A1 Hrvatska provodi ga u partnerstvu s Go2Digitalom.

Koliko je važno očuvati život solitarnih pčela istaknuo je prof. Nikola Kezić.

image


Ivana Nobilo/Cropix

- Jedna solitarna pčela oprašuje jednako efikasno kao i 120 medonosnih pčela, zbog čega je njihov opstanak ključan za održavanje vegetacijskih sustava u gradovima. Ljudska aktivnost je uvelike smanjila njihov broj staništa te je sada potrebna intervencija u izgradnji nastambi gdje se pčele mogu sakriti tijekom nepovoljnih uvjeta kao i prezimiti. Dodatan faktor koji otežava njihov život u gradovima je zagađenje zraka te mi je drago da se ovim projektom adresira i taj problem.

U sklopu ovog projekta izgrađena su već dva hotela za pčele na području Zagreba – jedan na kampusu A1 Hrvatske na Vrtnom putu, a drugi ispred HALE Zagreb. Potonji se nalazi između dva Go2Digital ekrana i pored njega je IoT stanica za mjerenje kakvoće zraka, koja nudi transparentan uvid svih zainteresiranih korisnika u čistoću zraka kojeg udišu pčele i sva ostala živa bića u Zagrebu. S trećim hotelom za pčele u zagrebačkom Botaničkom vrtu, ova zelena oaza u centru grada dobiva smještaj za stanare koji održavaju vegetaciju parka na životu, kao i stanicu za mjerenje kakvoće zraka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2022 21:06