Želimo kreirati okvir za 'zelenu' obnovu središta grada, a time i podlogu za 'zeleni' razvoj usmjeren prema obnovi i dekarbonizaciji građevinskog fonda - najavljuje Ivica Rovis iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. Taj zavod predvodi izradu pilot-projekta nazvanog Blok_19 koji bi gradonačelnik Milan Bandić trebao prezentirati na godišnjicu potresa u Zagrebu, 22. ožujka.
Riječ je, naime, o bloku zgrada koji omeđuju ulice Dalmatinska, Frankopanska, Ilica i Medulićeva, a gradski čelnici u suradnji sa stručnjacima okupljenima u takozvanom Savjetu za koordiniranje aktivnosti vezanih za izradu programa cjelovite obnove povijesne jezgre grada Zagreba već gotovo godinu dana rade na tom projektu. Savjet ima predsjednika, zamjenika predsjednika i 22 stručnjaka. Ideja je bila da se tako analiziraju svi zagrebački blokovi, no s obzirom na to da Blok 19 gradski čelnici analiziraju već godinu dana, kad bi se radio cijeli grad, pitanje je kad bi se išta obnovilo. Uglavnom, taj Blok 19 bi trebao biti konkretizacija rješenja koje se planira za Donji i Gornji grad te Kaptol. Prometna studija, doznajemo, napravljena je za Donji i Gornji grad te Kaptol, a ona predviđa izgradnju većeg broja garaža za domicilno stanovništvo, ukidanje parkinga na ulicama te micanje automobila iz centra. Išlo bi se prema otvaranju gradskih blokova, koji bi pješacima omogućili brže kretanje, te većem broju biciklističkih staza. Vlada je, naime, Zagrepčanima poslije potresa ponudila novac za kupnju bojlera i plaćanje hitnih popravaka te zakonski okvir za sufinanciranje konstruktivne obnove, a Grad Zagreb ima dodatne planove.
Stroga tajnost
- Dalmatinski park bi se još jače zazelenio, možda bi se još neki prolaz otvorio, dvije garaže našle bi svoje mjesto pod zemljom, fasade bi postale fotosenzitivne, zgrade otporne na razorne potrese, energetski obnovljene, promet bi se prilagodio, dekarbonizirao... - prepričava nam ukratko viziju Bloka 19 jedan od članova savjeta koji je želio ostati anoniman.
Većina članova Savjeta ne želi javno govoriti do čega su došli jer se cijeli projekt drži u strogoj tajnosti do prezentacije.
Projekt bi trebao, navodno, biti obrađen kroz dvije verzije. Jednu verziju toga bloka razrađuje, doznajemo, arhitekt Marijan Hržić, koji je ujedno i predsjednik Savjeta, a koji nam je kazao da već ima cijeli niz kompjutorskih simulacija Bloka 19, no nije želio ništa konkretno reći o samom projektu, niti nam pokazati bilo kakve fotomaterijale.
- Sve čuvamo za prezentaciju - kratko nam je rekao.
Na drugoj verziji, navodno, radi arhitekt Krešimir Rogina. Ta verzija bi trebala biti nešto avangardnija. Pokušali smo doći do arhitekta Rogine, ali nije odgovarao na pozive.
Član savjeta je i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, koji bi u konačnici trebao doći i do financijske konstrukcije cijelog projekta. Ali kaže da bi po nekim parametrima takva cjelokupna obnova povijesne jezgre grada mogla stajati i do 100 milijardi kuna.
Kaže da mu je drago što je pristao biti u Savjetu jer je, tvrdi, na tim susretima svašta naučio te misli da bi na kraju mogli iznjedriti dokument koji bi u budućnosti mogao biti od koristi.
- Podijelili smo se u grupe od tri do četiri stručnjaka koji se sastaju, pa svako radi na svom dijelu projekta, ali redovito s drugima razmjenjujemo rješenja do kojih smo došli. Jer sve to mora biti povezano u cjelinu - govori Jurčić.
Kompleksniji cilj
Šef Zavoda Rovis, pak, objašnjava da su si oni zadali nešto kompleksniji cilj od onog koji je imala država.
- Riječ je o projektu koji bi trebao sadržavati prostorno-urbanističku analizu, ponuditi konstruktorske modele obnove, potom konzervatorske modele, također smo proveli sociološko istraživanje, odnosno anketirali smo stanare toga bloka, potom bi trebali biti riješeni urbanistički modeli obnove, program unapređenja mobilnosti i prometnog sustava, zatim energetska tranzicija te prilagodba na klimatske promjene i zelena infrastruktura, uključili smo i pravnike koji bi trebali iznaći rješenja i odgovore na sva pravna pitanja povezana s obnovom, a radi se i ekonomski model obnove odnosno financijska konstrukcija te takozvana platforma za kružno gospodarstvo - govori Rovis. Dragan Damjanović, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je osobno analizirao dvije zgrade u Medulićevoj ulici.
- Ta analiza uključivala je podatke o tome kada je zgrada napravljena, koliko je puta pregrađivana, kolika je njezina važnost u kontekstu povijesti zagrebačke arhitekture, u kakvom je stanju danas, kakvo je pročelje, pa unutrašnjost. Nismo bili u mogućnosti ulaziti u sve stanove, ali Grad je nastojao obavijestiti upravitelje zgrada i stanare te smo imali prilike i pregledati neke od njih. Također smo analizirali što je stradalo u potresu - navodi Damjanović koji kaže da bi taj projekt trebao ponuditi odgovor na pitanje u kojem bi smjeru središte Zagreba trebalo ići u budućnosti.
- Inače je moj stav prema središtu Zagreba prilično konzervativan, što se tiče intervencija i smatram da trebamo čuvati ambijente jer svaka interpolacija može upropastiti ambijent. Ali isto tako činjenica je da Zagreb treba dovesti u bolje stanje - kaže Damjanović koji smatra da se sve to presporo do radi, pa da je i pitanje koliko će ta analiza kasnije uroditi "plodom".
- I ranije su rađene slične analize zagrebačkih blokova, pa se nije puno toga promijenilo, ali možda nas ova situacija ipak pokrene - zaključuje Damjanović.
Također doznajemo da bi projekt trebao ponuditi dvije razine rješenja, kratkoročnu i dugoročnu.
- Mislim da je dobro da ćemo u konačnici dobiti takav jedan dokument koji bi ljudima mogao prezentirati širu sliku i predstaviti dugoročne benefite takve cjelokupne obnove - komentira jedan od članova Savjeta koji je želio ostati anoniman. U Savjet je uključena i ekipa s Građevinskog fakulteta, dekan Stjepan Lakušić i Josip Atalić. U Savjetu je bila i ekipa zadužena za mobilnost, ali naš sugovornik je želio ostati anoniman.
Prolazi unutar bloka
- Urbaniste je najviše zanimalo gdje i koliko vidimo garažnog prostora u tom bloku. Usuglasili smo se da su bloku potrebna dva manja garažna objekta. U južnom dijelu bi se smjestila jedna garaža sa stotinjak mjesta za domicilno stanovništvo, ulaz u nju bi išao iz Dalmatinske 6, jer tamo se nalazi neiskorišteno podzemno sklonište koje bi se onda iskoristilo. Druga bi ostala ona na Ilici, no smjestila bi se pod zemlju. Ta bi imala oko 140 mjesta - govori nam jedan član Savjeta. Nadalje kaže da bi to za posljedicu imalo ukidanje parkinga u Dalmatinskoj i Medulićevoj.
- Možda bi moglo parkiranje ostati s južne strane, a ova druga strana bi se onda iskoristila za biciklističke staze, koje bi išle po Dalmatinskoj i Medulićevoj, možda i po Ilici, ali u Frankopanskoj za njih nema prostora. Nadalje bi se blok prilagodio pješacima, otvorili bi se prolazi unutar bloka i uredili, to pješačenje išlo bi kroz dvorišta, ima dva do tri prolaza iz Dalmatinske te jedan iz Frankopanske - otkriva.