Nešto se događa s Trgom žrtava fašizma. Jedni kažu da se uskoro vraća u stanje slično onome prije recentnog uređenja, no drugi baš i nisu uvjereni u to. Barem ne tako uskoro. Sve je započelo očitovanjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koje se birokratskim dopisom "pozitivno" izrazilo prema trogodišnjoj težnji okupljenih građana i Udruga oko inicijative Vratite magnoliju, kojom se ova skupina građana zalaže da se magnolije i primjerene stablašice i grmovi vrate na Džamiju.
To je isti onaj Zavod koji je svodobno odobrio projektnu dokumentaciju prethodnog uređenja. Sada, pak, Inicijativi pišu: "… sukladno stručnoj opravdanosti vraćanju jednog od povijesnih slojeva uređenja predmetnog prostora, ali isto tako i protoku vremena, iz današnje perspektive, smatramo mogućim sagledavanje potencijalne izrade novog krajobraznog projekta kao studijskog dokumenta. (…)
Spomenuti pristup može, a u procesu o kojemu će se ovaj Zavod očitovati u zakonski definiranom postupku, rezultirati novim visokokvalitetnim krajobraznim rješenjem", stoji u dopisu koji potpisuje pročelnik Stipe Tutiš.
Da se javnost pita
- Mi smo jedna od prvih inicijativa koja je doslovno u pet minuta okupila širok broj građana, udruga, inicijativa i stručnjaka koji su se složili da način na koji su se izvodili radovi tijekom uređenja prostora nije bio primjeren.
Mi želimo da sve bude transparentno, da se pita i struka i javnost, a ne da se odluke donose preko noći i da se kreće s radovima, a da nitko ni u što nije upućen - rekla nam je Jasna Šumanovac uime Inicijative i dodala da su građani pritiskom i upornim djelovanjem natjerali institucije da rade svoj posao. Ključna stvar u novom projektu bila bi i javna rasprava, dodaje, koja je posljednji put izostala.
- Bez javne rasprave ništa se ne bi radilo. Procesi moraju teći transparentno i biti uključivi, a zatražili smo novo i cjelovito rješenje krajobraznih stručnjaka, u koje bi se trebale uklopiti, osim magnolija, stablašica i grmova, i pripadajuće klupe koje ne odudaraju od cijelog ambijenta - dodaje Šumanovac, a odgovorio nam je i na pitanje o tome zamišlja li Trg kao prije, odnosno hoće li novi projekt, ako do njega dođe, biti na tragu onoga čega se sjećamo.
- To je samo jedan od putova. Ostavljamo krajobraznim ahitektima da naprave projekt, da se organizira javna rasprava i da se krene u realizaciju - kaže Šumanovac pa najavljuje da će Inicijativa nakon izbora, a na temelju dopisa Zavoda, od novih gradskih struktura odmah zatražiti da se krene u postupak "saniranja" Trga. O trošku realizacije projekta Šumanovac još ne zna ništa, ali kaže kako zna da on neće biti "višestruko preplaćen".
Arhitektica Loredana Stunić, koja je radila na projektu posljednjeg preuređenja Trga, napominje kako joj je ideja bila oživjeti Meštrovićevu viziju tog trga.
- Od prvog dana sam govorila da se na tom trgu ne radi o hortikulturi, nego o arhitekturi. Mi smo naprosto vratili vrijednost arhitekturi Meštrovićeva paviljona. Hortikultura koju smo zatekli bila je neautentična, s vremenom i prilično zapuštena. A držim da ni sama magnolija, koja je postala simbol političke borbe protiv Bandića, zbog čega je ne smatram relevantnom, nije neko osobito stablo, osim kad cvjeta desetak dana u godini - rekla nam je Stunić i dodala kako smatra da konzervatori dopisom nisu rekli ništa osim što su "dozvolili mogućnost" da se napravi nešto drugo.
Okupljanje mladih
- No, to ne znači da će dozvoliti magnoliju, lipu, tratinčicu ili što već. Zatražit će se konzervatorska studija, koja će možda i potvrditi ovo stanje, ili će reći: okej, hajdemo vidjeti kako biste vi stvarali hortikulturu ovdje, a da se uklopi u prostor. Dakle, ja ne vidim da se tu išta riješilo, samo se ostavila mogućnost da netko može biti pametniji ili kreativniji od Meštrovića - rekla nam je arhitektica uz napomenu da je Trg danas živ, prihvaćen prostor, gdje se mladi okupljaju i provode vrijeme.
Što se tiče tvrdnji Inicijative o netransparentnim procesima, Stunić smatra kako je sve bilo čisto. Nakon prijava, kaže, čitava je dokumentacija bila predana inspektoru, koji nije utvrdio nepravilnosti. Ističe kako unatoč svemu smatra da je maksimalno korektno odradila posao, s ciljem valorizacije Meštrovića, a ne hortikulture, za koju napominje da je na tom prostoru bila bezvrijedna.