Hrvatski prirodoslovni muzej obilježio je u ponedjeljak početak rekonstrukcije i dogradnje u potresu oštećene Palače Amadeo u kojoj je smješten, što je trenutno najveći infrastrukturni projekt u kulturi Grada Zagreba i investicija vrijedna više od 118 milijuna kuna.
Očekuje se da bi taj, ujedno i jedan od kapitalnih projekata u Hrvatskoj, trebao biti završen do kraja 2023., kada će gornjogradski muzej ponovno biti otvoren za javnost.
Zagreb trebao osigurati dodatnih 40 milijuna kuna
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević podsjetio je da su, došavši na vlast, zatekli projekt koji se pripremao godinama, za koji se iz fondova Europske unije povuklo 57 milijuna kuna i za koji je Grad Zagreb kao glavni partner trebao izdvojiti 12 milijuna kuna. No, zbog povećanja cijena građevinskih radova i materijala proteklih godina iz gradskog proračuna trebalo je osigurati dodatnih 40 milijuna kuna.
"Javna nabava je pokazala da i najjeftinije ponude poduzeća prijavljenih na natječaj traže da Zagreb dodatno odvoji 40 milijuna kuna kako bi se projekt realizirao", rekao je dodavši da bi alternativa bila propast projekta i vraćanje novca iz fondova EU-a. "Nije bilo vremena za čekanje, budući da projekt mora biti dovršen u iduće dvije godine", istaknuo je.
Zadovoljan je što je nakon mnogih konzultacija i sastanaka u Gradskoj skupštini gotovo jednoglasno usvojen prijedlog da projekt ide dalje i da se iz proračuna 2022. i 2023. godine osiguraju dodatna sredstva.
"Ovaj muzej nije samo bitan za Zagreb nego i za cijelu Hrvatsku, on će biti mjesto učenja, istraživanja, a nadam se da će njegova obnova biti primjer za obnovu drugih kulturnih ustanova i muzeja u Zagrebu", poručio je gradonačelnik na otvorenju gradilišta u Demetrovoj ulici.
U obnovi ostalih gradskih muzeja u Zagrebu računaju na dobru suradnju s Ministarstvom kulture i medija te Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić rekla je kako je trebalo ispuniti puno preduvjeta da bi se danas mogao obilježiti početak radova, trebalo je detaljno razraditi projekt i premjestiti bogati fundus muzeja, koji kustosi skupljaju više od 150 godina.
Od ružnog pačeta do labuda
"Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima omogućuje novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode, upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom baštinom i tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba kao metropole i poželjne turističke destinacije", rekla je ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.
Podsjetila je kako je realizacija tog projekta stoljetni san hrvatskih prirodoslovaca i stvaran generator urbanog kulturnog, znanstvenog i gospodarskog razvoja grada, posebno uspavanog Gornjeg grada.
"Stoga je pred nama veliki zadatak i izazov rada u povijesnoj gornjogradskoj palači stradaloj u prošlogodišnjim potresima. Vjerujem da ćemo projekt zajedno uspješno privesti kraju i 2024. dočekati u novoobnovljenom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, muzeju kulture i znanosti", naglasila je.
Glavni projektant rekonstrukcije i dogradnje tog spomenika kulture Goran Rako prisjetio se kako je prije 140 godina ista ova palača bila znatno više rastresena u tadašnjem potresu, a prošle godine dobila je nove ožiljke. "Nema druge nego ju zakrpati i taj prostor od ružnog pačeta pretvoriti u labuda", kazao je.
"Sada vidimo pukotine na zidovima, bojimo se da nas još pokoja može iznenaditi kad krenu radovi, kad maknemo žbuku i uklonimo pregradne zidove. Imamo bogato iskustvo, radili smo u Dvorcu Eltzu i na Vodotornju u Vukovaru, što su bile vrlo ozbiljne rekonstrukcije, pa nam ni ovaj posao neće biti preveliko iznenađenje", ustvrdio je.
Natkriveni atrij, suvremena oprema, novi sadržaji
Cjelovita obnova uključuje kompleksne građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i natkrivanje atrija.
Pristup Muzeju i Gornjem gradu omogućit će se preko Vrazovog šetališta, koji će se iskoristiti i za predstavljanje muzeja na otvorenom, s naglaskom na cjelinu "Botanika na Tuškancu".
Uspostavit će se novi stalni postav, multimedijalna dvorana, suvenirnica i ugostiteljski objekt, a svaki posjetitelj će moći odabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu.
Predstavit će se niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja na temu bogate hrvatske prirodoslovne baštine.
Novina je ogledni laboratorij u kojemu će se korisnici moći upoznati s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti te prvi put uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine, kao i sami stvarati nove vrijednosti.
Hrvatski prirodoslovni muzeji u svom fundusu ima više od 1,4 milijuna predmeta, a nakon potresa čuva ih u Novom Petruševcu.
Projekt se ostvaruje u okviru EU projekta "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej”, u povodu 35. godišnjice ujedinjenja triju muzeja u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej.