Na samom početku Novakove ulice, koja je sinonim za jednu od tri najatraktivnije ulice u Zagrebu za stanovanje, uklonjena je ovih dana bagerom starinska kuća, tipična jednokatnica kakvih je mnogo u gradu ostalo iz davnih vremena. Ovdje se planira gradnja ekskluzivnog novog objekta, više u stilu ostatka te ulice.
U planu je atraktivna stambeno poslovna zgrada, za koju se govori da će cijena kvadrata za atraktivnije stanove biti oko 8000 eura, a katove niže nekoliko tisuća eura manje. Ipak, investitor Marko Budimir, iz tvrtki Energospektar i Build Link, nije nam to potvrdio nego je samo rekao da cijena nije još formirana.
- Interes za stanove je iznimno velik te je veći dio pod rezervacijom, sve dok se ne formira cijena - kazao je Budimir.
Cijene luksuznijih novogradnji u središtu Zagreba uglavnom su između 5 500 i 10 000 za kvadrat. S tim da je ekskluzivnih luksuznih stanova po cijeni od 8000 do 10 000 eura za kvadrat tek nekoliko u ponudi na tržištu nekretninama. Cijene u zgradi koja se gradi uz Trg Franje Tuđmana od Alfastan grupe su navodno između 5 500 i 10 000, na Ribnjaku u zgradi od tvrtke Mesić preostali stanovi su 8000 eura kvadrat, na Radničkom dolu preostali su između 5400 i 6000 za kvadrat, dok su cijene novogradnja u Medulićevoj između 6500 - 7000 te u Tkalčićevoj ulici 7200-8000 za kvadrat.
- Situacija je takva da novogradnja od približno 5000 eura za kvadrat stana u središtu, ako je gradnja kvalitetna, brzo nađe kupca, ali za stanove iznad 6000 uglavnom treba vremena da se prodaju, nije da ne nađu vlasnike, ali to obično nije preko noći. Nije lako prodati stanove od 120 kvadrata s garažom za 900 000 eura, nema takvih kupaca puno, proda se, ali sporije i mora biti odlična lokacija - rekla nam jedna osoba upućena u stanje na tržištu nekretnina.
Novakova je izvrsna adresa, u središtu je grada, planira se kvalitetna gradnja, zamjerka bi mogla bi biti blizina i pogled na benzinsku pumpu, iako je preko puta Parka Ribnjak. Za novi je objekt bio raspisan javni natječaj za idejno arhitektonsko rješenje preko Hrvatske komore arhitekata, na kojemu je pobijedio rad arhitektice Frane Milaković, poznatije u javnosti kao arhitektice koja je sa suradnicima iz tima Studija FM radila pobjednički projekt na natječaju za novi Trešnjevački trg, prostor središta Trešnjevke.
U Novakovoj se već sada užurbano radi.
- Rušenje postojećeg objekta i zaštita građevinske jame je već u tijeku, a gradnja objekta se očekuje uskoro. Stambeno poslovna građevina se sastoji od tri funkcionalne cjeline, garaže u podrumu, poslovni prostor i ulaz u stambeno stubište u prizemlju te stambeni prostori na katovima. Cilj nam je izgraditi građevinu ugodnu za život - opisao nam je investitor M. Budimir.
Arhitektica u projektu naglašava da su se "osobito potrudili pružiti maksimalne pogodnosti suvremenog stanovanja, spojivši funkcionalnost i estetiku, te je projektom stvorena svojevrsna urbana oaza."
Zgrada će imati 21 stan različitih veličina i orijentacije, na uvučenom katu su planirani veći stanovi s krovnim terasama, dok stanovi na zadnjoj etaži imaju, piše u projektu, dodatan luksuz privatnosti i zelenila, te se doimaju kao obiteljske kuće.
Inače, sama Novakova ulica ansambl je modernističkih vila iznimno visoke urbane i arhitektonske kvalitete, nastao između 1930. i 1941. Revolucija u gradnji u Zagrebu dogodila se tada po uzoru na znamenite ulice Weissenhofsiedlung u Stuttgartu iz 1927. godine i na bečki Werkbundsiedlung iz 1932. godine, u skladu s novim europskim trendovima. Zgrade u toj ulici koja se zmijoliko uspinje brežuljkom potpisuju velikani arhitekture – Slavko Löwy, Bogdan Petrović, Gomboš i Kauzlarić, Zvonimir Vrkljan, Zvonimir Pavešić, Ašer Kabiljo.
Kuća s mansardom na početku Novakove ulice, koja je sad srušena, prema šturim izvorima izgrađena je krajem 18. stoljeća.
"Tijekom tridesetih godina 19. stoljeća ova se kuća u povijesnim izvorima nazivala "kuća spravišća", budući da je bila sjedište suca "vlaškouličke općine", a koji je ujedno bio i predsjednik njene uprave. Naime, u njoj je od 1836. godine živio i zasjedao posljednji "vlaškoulički sudac" Blaž Šoštarić. Njegova kći Barbara udala za Đuru Deželića, koji je također živio u ovoj kući", piše Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti, na svom blogu Panoptikum.
Šoštarić je u toj kući imao svoj odvjetnički ured, a gradsko mu je poglavarstvo kasnije dozvolilo da ovdje prodaje i vino. Njegova je kuća za njegova života bila "jedna od najljepših i najotmjenijih u gradu". Kasniji vlasnici su 1960-ih godina, piše K. Galović, tražili da se taj objekt sruši, ali tada je to Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba u nekoliko navrata odbio. Kuća je zadnjih desetljeća bila derutna i za njenoj je uklanjanje ishođena dozvola.
Zanimljivo je i tko su investitori zgrade koja će se uskoro graditi na njenom početku. Uz Marka Budimira u istim tvrtkama pojavljuje se i Milodrag Gadže, koji je poznatiji kao hrvatski trgovac naftnim derivatima i bio je najveći proizvođač biogoriva u Hrvatskoj, a koji je 2008. godine svoje benzinske tvrtke prodao ruskom naftnom divu Lukoilu. Kupnjom njegova Europa mila, pisalo se ranije u medijima, Lukoil je ušao na naše tržište. On stoji s partnerima i iza najvećeg riječkog stambenog projekta RIO Kantrida. M. Gadže je, pisalo se, svojevremeno kupio i RI Petrol, dok je Biodizel Vukovar prodao slovačkoj grupaciji Envien... S tvrtkom BIOM tražio je odštetu od RH za krah njegova projekta u Luci Ploče. Spominjao se nedavno i kao investitor u solarne elektrane.