NAGODBA S DORH-OM

Poduzetnik iz Zagreba izvlačio novac preko studentskih ugovora. Studente mu nalazio djelatnik MORH-a s obitelji

Na Županijskom sudu u Zagrebu obojica su priznala krivnju te pristala na uvjetne osude, poduzetnik mora platiti i 10.000 novčane kazne

ilustracija

 Bruno Konjevic/Cropix/Cropix
Na Županijskom sudu u Zagrebu obojica su priznala krivnju te pristala na uvjetne osude, poduzetnik mora platiti i 10.000 novčane kazne

Zbog grijeha koji datiraju više od jednog desetljeća, odnosno prtljanja sa studentskim ugovorima radi stjecanja nepripadne materijalne koristi, poduzetnik A.S. (51) i njegov prijatelj I.I. (64), koji je kazao da je zaposlenik MORH-a, nedavno su se nagodili sa zagrebačkim tužiteljstvom na Županijskom sudu u Zagrebu.

Priznali su krivnju pa su osuđeni na uvjetne kazne – prvi je zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja isprava dobio 11 mjeseci s četverogodišnjim rokom kušnje, uz obvezu plaćanja 10.000 eura novčane kazne unutar tri mjeseca od pravomoćnosti odluke. U slučaju da ne ispoštuje presudu, prijeti mu rad za opće dobro, a ako i to bude ignorirao, sud mu je dao do znanja da će ići u zatvor. Drugi optuženi je, pak, zbog pomaganja prijatelju u zlouporabi pristao na 10 mjeseci zatvora s trogodišnjim rokom kušnje.

Svaki mora platiti i po 2000 eura sudskih troškova. S obzirom na to da su se na sudskom ročištu optužnog vijeća, kako doznaje Jutarnji list, odmah odrekli prava na žalbu, presuda je postala pravomoćna te je time počeo teći i rok plaćanja dosuđene novčane kazne.

Inkriminirano vremensko razdoblje, prema optužbi, je bilo od 30. prosinca 2014. do 27. prosinca 2016., kada je A.S. došao na ideju, kao direktor svoje zagrebačke tvrtke, izvući novac iz firme. Znao je da je obvezan prilikom vođenja poslova donositi poslovne odluke i raspolagati imovinom društva kao uredni i savjesni gospodarstvenik. Međutim, onoga što je navedeno u članku 430. Zakona o trgovačkim društvima naprosto se nije pridržavao, već je odlučio na štetu tvrtke pribaviti sebi nepripadnu materijalnu korist pa je od prijatelja I.I. zatražio da mu pronađe studente s kojima će njegova tvrtka, kao poslodavac, sklopiti ugovore o radu preko Studentskih centara u Zagrebu i Karlovcu. Pritom su obojica bili svjesni da ti pronađeni studenti neće nikakve poslove raditi, već će po zaprimanju novca, na osnovi tobože odrađenog rada, podizati gotovinu sa svojih računa te tadašnje na tisuće kuna predavati natrag vlasniku tvrtke, dakle A.S.-u.

image

Županijski sud u Zagrebu

Darko Tomas/Cropix

Ne bi li što prije pronašli što više studenata, drugooptuženi I.I. za tu je akciju angažirao čak i svoju suprugu, ali i troje djece te su, nakon što bi povratno novac dobivali od “vrijednih” studenata, isti prosljeđivali idejnom začetniku priče.

Pa je tako utvrđeno da je jedna studentica preko zagrebačkog Student servisa “odradila” posao za 4766 kuna, odnosno 632,56 eura, a navedeni ugovor A.S. ovjerio je svojim potpisom i pečatom tvrtke, tako da je tvrtka uplatila Studentskom centru 5600 kuna, odnosno 743 eura, od čega je inicijalno dogovoreni iznos od 632 eura sjeo studentici na račun, da bipotom preko I.I. završio u rukama A.S.-a.

I tako je, tijekom dvije godine, prema istoj špranci, ukupno 14 puta, iz tvrtke A.S. izvukao 137.139 kuna, odnosno 18.201 euro, i za taj iznos svjesno oštetio svoju firmu.

image

ilustracija

Bruno Konjevic/Cropix/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. lipanj 2026 07:27