TUŽNI PRIZORI

Pogledajte park pored Zagrepčanke, građani bijesni, ali Zavod je sve dozvolio: ‘Masakrirali su cijeli perivoj!‘

U Zavodu za zaštitu spomenika kulture kažu da su dali dozvolu jer je bila ugrožena sigurnost prolaznika ponajprije djece

Orezane platane kod Učiteljskog fakulteta

 Arhiva: Vrtlar Kruno/
U Zavodu za zaštitu spomenika kulture kažu da su dali dozvolu jer je bila ugrožena sigurnost prolaznika ponajprije djece

Na Savskoj cesti, kod Učiteljskog fakulteta i u neposrednoj blizini nebodera Zagrepčanka građane od sunca više neće štititi raskošne krošnje platana. Visoka drveća koja godinama daju dašak zelenila betonu uz prometnu zagrebačku ulicu orezana su do neprepoznatljivosti. Međutim, nije riječ samo o gubitku hladovine i kisika, tvrde zabrinuti građani. Drveće je posječeno u jeku proljeća, u periodu gniježđenja ptica i aktivnosti oprašivača. U konačnici, tako su prekršene Europske uredbe. Istražili smo što se dogodilo i tko su glavni akteri ove priče.

- Masakrirali su cijeli perivoj starih platana i drveća za vikend. Ostavili su gola debla i uništili gnijezda. Ovo s orezivanjem uzima maha, javila nam se Martina Batinica, čijom je inicijativom spašen drvored lipa ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, o čemu je Jutarnji ranije pisao.

image

Orezane platane kod Učiteljskog

Arhiva: Vrtlar Kruno/
image

Uništeno gnijezdo u orezanim granama platana kod Učiteljskog fakulteta

Arhiva: Vrtlar Kruno/

PROČITAJTE VIŠE Stanari u Zagrebu u zadnji čas zaustavili akciju Ministarstva: ‘Sve je krenulo od jednog čovjeka, znate li što su pokušali?

Kontroverzna metoda

Naime, riječ je o kontroverznom američkom trendu poznatom kao tree topping, odnosno orezivanju stabala koje uključuje drastično uklanjanje gornjih grana i čitavih krošnji. Dok stručnjaci upozoravaju kako ova praksa stabla čini ranjivima, sve češće se koristi i u Hrvatskoj. Uz to, mnoge životinje gube stanište.

- U najmanju ruku je nemarno doba u koje je orezivanje naručeno i način na koji je to učinjeno. Sama sam u srušenim krošnjama pronašla gnijezda, navodi Batinica.

Zagrebački Holding, odnosno podružnica Zrinjevac izuzela se iz priče. Naime, u orezivanju stabala nisu sudjelovali. Iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode naveli su kako je naručitelj radova Učiteljski fakultet. Naime, u Zavodu su zaprimili njihov zahtjev i ocijenili ga opravdanim.

- Naime, utvrđeno je da su stabla za koje je došao zahtjev za uklanjanje bolesna i ugrožavaju sigurnost prolaznika, uključujući djecu koja tuda prolaze na putu za školu. Zavod izdao rješenje kojim se odobrava uklanjanje 16 stabala, orezivanje 16 stabala i zamjenska sadnja sa 16 sadnica kvalitetnih vrsta listača, naveli su.

image

Orezane platane kod Učiteljskog

Arhiva: Vrtlar Kruno/
image

Orezane platane kod Učiteljskog

Arhiva: Vrtlar Kruno/
image

Orezane platane kod Učiteljskog

Arhiva: Vrtlar Kruno/

‘Ubuduće ćemo specificirati termin orezivanja‘

Na upit smatraju li da se ovakvo orezivanje kosi s Uredbom EU o obnovi prirode donesene lipnju 2024. godine koja propisuje da se orezivanje mora provoditi u skladu s biološkim ciklusima, dakle od 1. ožujka do 1. listopada, odgovorili su:

- Zavod ne specificira kad se radnje (orezivanja) trebaju obaviti, već očekuje da će one biti obavljene u za to predviđenom terminu, no ubuduće će Zavod izrijekom navoditi da je orezivanje moguće samo u sezoni orezivanja (jesen/zima).

Odobravanje orezivanja drveća usred svibnja, kada su oprašivači najaktivniji, a ptice još u gnijezdima, ukazuje na to kako Zavod još uvijek ne prati ekološke i europske standarde.

PROČITAJTE VIŠE Vrtlar Kruno diže bunu protiv Ministarstva: ‘Dođite svi ujutro, moramo ovo zaustaviti, pogledajte obavijest na vratima...‘

Uredba (EU) 2024/1991 o obnovi prirode, koju su donijeli Europski parlament i Vijeće u lipnju 2024., prvi je pravno obvezujući akt Europske unije kojim se izričito nalaže obnova degradiranih ekosustava u državama članicama. Među ciljevima se ističe zaštita i povećanje populacija oprašivača te očuvanje i proširenje pokrivenosti krošnjama stabala, osobito u urbanim sredinama.

Tako obrezivanje kada je vegetacija već krenula može dugoročno oslabiti i ozlijediti stabla, smanjiti dostupnost hrane i skloništa za oprašivače i druge životinje te povećati urbano pregrijavanje jer se gubi hladovina i smanjuje kapacitet stabala da hlade zrak. Regulativa prepoznaje kako aktivnosti poput sječe, orezivanja i uklanjanja vegetacije moraju biti usklađene s biološkim ciklusima što uključuje zabranu takvih radova u razdobljima gniježđenja ptica i aktivnog djelovanja oprašivača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2025 06:47