Točno 2107 stranaca je zagrebačka policija iz Hrvatske protjerala ovog ljeta, odnosno im izdala rješenja da zemlju moraju napustiti u roku od sedam, da se zaključiti iz odgovora koji su nam poslali devet dana nakon što je Jutarnji objavio veliku reportažu o migrantima koji dane i noći provode po Trgu kralja Tomislava i napuštenim zgradama oko Glavnog željezničkog kolodvora.
Riječ je o državljanima trećih zemalja kojima je Hrvatska samo tranzitna zemlja iz koje putuju dalje u Italiju, Francusku i slične zemlje u potrazi za poslom, a često su bez dokumenata. Zrinjevac i Tomislavac koristili su kao veliku spavaonicu na otvorenom što je uznemirilo dio građana.
- Policijska uprava zagrebačka u razdoblju od 1. svibnja do 15. rujna 2022. godine donijela je ukupno 2107 rješenja o povratku državljanima trećih zemalja kako bi samostalno napustili Europski gospodarski prostor u zadanom roku, a uglavnom je riječ o roku od sedam dana, naveli su u odgovoru.
Objasnili su da postupaju samoinicijativno i na temelju dojava građana, primarno s ciljem održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira te u skladu sa svim važećim zakonskim i podzakonskim propisima.
Vezano za Trg kralja Tomislava napominju kako se na tom prostoru okuplja veći broj ljudi turista i drugih građana, gdje nema nikakvog narušavanja javnog reda i mira osim u iznimnim i pojedinačnim slučajevima. Tada policija postupa u skladu sa zakonskim ovlastima kako bi se održao javni red i mir, koje kako navode, zasad nije narušen. Ovisno o okolnostima događaja i drugim utvrđenim činjenicama, izvještavaju i druga nadležna tijela.
Za državljane trećih zemalja koji ovdje nezakonito borave, uručuje se rješenje o povratku kojim se utvrđuje nezakoniti boravak i određuje obveza napuštanja Europskog gospodarskog prostora uz rok za dragovoljni odlazak koji ne smije biti kraći od 7 dana niti dulji od 30 dana.
Ipak, taj rok se može u opravdanim slučajevima i produljiti. Mjere povratka određuju se na temelju individualne procjene i u skladu s pravilnom razmjernosti. Policija u obzir uzima najbolji interes maloljetnika, potrebe ranjivih osoba, obiteljski život, zdravstveno stanje i načelo zabrane prisilnog udaljenja. Ako osoba ne postupi kako im je naloženo, pokreće se postupak prisilnog udaljenja.
- Ako državljanin treće zemlje ne postupi kako mu je naloženo rješenjem o povratku, pokreće se postupak prisilnog udaljenja, što podrazumijeva donošenje rješenja o protjerivanju sa zabranom ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od 3 mjeseca do 5 godina te donošenja rješenja o smještaju u prihvatni centar za strance do izvršenja prisilnog udaljenja, odgovorili su nam.
Državljanima trećih zemalja koji izraze namjeru za međunarodnu zaštitu uzimaju se otisci prstiju za europsku zbirku otisaka prstiju EURODAC, a zatim ih se smješta u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite. Navode kako su najveći broj migranata zatečenih na području PU zagrebačke tražitelji međunarodne zaštite koji zloupotrebljavaju slobodu kretanja u svrhu sekundarnih migracija. U tom slučaju samovoljno napuštaju Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu te nastavljaju put prema drugim državama članicama Europske unije.
- Prema našim podacima, u Republici Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini samo 10% tražitelja međunarodne zaštite ostaje u državi. Od ukupnog broja tražitelja međunarodne zaštite u 2022. godini, kojih je 22. rujna bilo preko 6600, samo ih je 450 u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite, objasnili su.
Rekli su kako se tijekom ljetnih mjeseci očekivano bilježi porast postupanja prema osobama koje nezakonito borave u Hrvatskoj, a nezakoniti migranti u pravilu nemaju, pri zatjecanju od strane policije, isprave o identitetu. Postupanje prema državljanima trećih zemalja koji nezakonito borave propisano je Zakonom o strancima koji je usklađen s Direktivom o povratku, a u svrhu prisilnog udaljenja Republika Hrvatska je sklopila 26 bilateralnih readmisijskih sporazuma s 28 država, od čega je šest sporazuma sklopljeno s trećim zemljama - Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Kosovom, Srbijom i Makedonijom. Također, u svrhu povratka Republika Hrvatska ima na raspolaganju 17 readmisijskih sporazuma koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama.