Nakon pada vijenca sa zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, radovi se u Klaićevoj ulici odvijaju kao da se ništa nije dogodilo, a glasni zvuci alata odzvanjaju Trgom Republike Hrvatske. Da je na istom mjestu došlo do nesreće u kojoj je nastradalo pet automobila, upućuju tek dijelovi skele, koja je popustila pod pritiskom razlomljene cigle, sakupljeni na jednom parkirnom mjestu i, naravno, desetak metara vijenca koji nedostaje na zgradi.
Nije to prva nesreća na obnovi javnih zgrada u Zagrebu. Naime, sredinom veljače urušio se dio zgrade Prve policijske postaje na Strossmayerovom trgu i pritom je lakše ozlijeđena jedna osoba. Mogućnosti ponavljanja sličnih incidenata dotaknuo se i zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet, arhitekt po struci.
- Grad je postao veliko gradilište i ovakvi incidenti će se možda, nažalost, događati - naglasio je.
I doista, u centru metropole gradi se i obnavlja užurbano. Vika radnika, buka dizalica, štropot šute i glasni bageri, skele i zaštitne ograde, dolasci i odlasci građevinskih kamiona punih materijala, postali su uobičajeni prizori intenzivirane obnove javnih zgrada, ubrzane zbog približavanja roka za izvlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Taj rok je 30. lipnja, preblizu da bi se dio radova uspio kompletirati.
Da bismo provjerili kako napreduje obnova obišli smo gradilišta u Zagrebu te s radnicima i inženjerima razgovarali o izazovima s kojima se susreću, kompleksnosti radova i o pitanju zaštite, koje se aktualizirao opetovanim urušavanjem dijelova zgrada. Tijekom naše ture po Donjem i Gornjem gradu naišli smo na dvadesetak aktivnih gradilišta.
Dvjestotinjak metara udaljeno od Muzeja za umjetnost i obrt se nalazi jedno od najvećih u gradu na kojemu radi 120 radnika - Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Njegova konstrukcijska i cjelovita obnova vrijedna 75 milijuna kuna, u potpunosti financiranih iz bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti, započela je u lipnju prošle godine, a izvodi ju tvrtka MDK Građevinar.
- Obnove starih objekata su nezahvalne jer kad nešto otvoriš, neki zid, tek onda vidiš na čemu si. Problem postoji i kod izgradnje novih objekata, a kod ovih starijih da ne govorim. Otvorite zid, a unutra se pojavi šupljina ili je cigla koja treba pratiti zidarski vez u kontra smjeru - objašnjava dipl. ing. građ. Igor Mijatović. Vodi nas kroz gradilište i zastaje kraj jednog otvorenog zida pokazujući rupu unutar njega kao ogledni primjer nedostataka na koje nailaze.
Kad se susretnu s nečim takvim, navodi Mijatović, obavijeste projektanta i nadzornog inženjera pa postupe na temelju njihovih uputa. Navodi kako sve rade po projektu, no zbog zatečenog nekad se i on treba mijenjati. To im se dogodilo kad su otvorili krovište i ustanovili da je krovna konstrukcija u iznimno lošem stanju. Obavijestili su sve sudionike u gradnji i krenuli u cjelovitu rekonstrukciju krovišta, pritom imitirajući njegov stari izgled.
- Sve je to trajalo i usporavalo radove. Prvo se izrađuje novi projekt, zatim slijedi nabavka materijala i onda demontaža i montaža krovišta. Usprkos poteškoćama s kojima smo se susreli još i dobro stojimo s izvođenjem radova na ovoj zgradi, ali postoji problem s financiranjem iz Fonda solidarnosti. U tom kontekstu bi sigurno bilo bolje da smo započeli ranije. Rokovi su nam već prolongirani, ali ćemo se potruditi da završimo u lipnju - konstatira Igor Mijatović.
Izlazimo na cijevnu fasadnu skelu koja je ovila zgradu fakulteta. Na njoj sjede trojica radnika i bruse kapitele kamenog stupa. Skidaju gornji sloj prljavštvine i naslaga kako bi došli do "zdravog" sloja, onog kojeg nisu nagrizle razne čestice i protok vremena. Kasnije će ga ulaštiti i impregnirati. Mijatović nas odvodi do krovnog vijenca zgrade, dijela koji je pao s Muzeja za umjetnost i obrt. Na FKIT-u su radovi na njemu završili i krasi ga nova fasada, još je i natkriven kako ne bi kisnuo.
Radi se i u Frankopanskoj ulici gdje traje obnova kazališta Gavella koja je započela još 2017. godine obećanjem bivšeg gradonačelnika Milana Bandića da će završiti za deset mjeseci. Nije završena ni nakon 56 mjeseci. Budući da je u međuvremnu Zagreb pogodio potres koji je dodatno načeo zgradu, započela je i sanacija oštećenja i konstrukcijska obnova kazališta ukupne vrijednosti 710 tisuća eura, a Grad će izdvojiti i 265 tisuća eura za nabavku dijela opreme za veliku dvoranu. Za razliku od gradilišta FKIT-a, kraj Gavelle je tiho, kao da radova ni nema. Radnike vidimo tek u njezinom unutarnjem dvorištu. Otkrivaju nam kako su radovi u samom prostoru pri kraju, da se izvode "još neki popravci".
- Ne možete ni zamisliti kroz što smo sve ovdje prošli, nismo ni mi mislili da ćemo to vidjeti. To je unutra bilo toliko staro, nailazili smo na zidove koji na nikakvim nacrtima nisu prikazani, rupe u njima, ma milijun problema - opisuje nam jedan radnik.
U obližnjoj Gundulićevoj ulici obnavlja se Hrvatski glazbeni zavod. Riječ je o cjelovitoj sanaciji vrijednoj 57 milijuna kuna tijekom koje će se u njezinom potkrovlju napraviti nova dvorana za glazbenu umjetnost. Na dijelovima zgrade više nema fasade i otkrivene su njezine cigle, a ispred se nalaze kontejneri puni materijala koji će završiti kao otpad. Neposredno uz gradilište, praktički kraj same dizalice, terasa je ugostiteljskog objekta. Tamo nam govore kako im je zbog radova pao promet, no i da su svjesni "kako se zgrada treba obnoviti".
Na Gornjem gradu, kraj parka Grič, nalazi se možda i najeklatantniji primjer zahtjevnosti obnove u Zagrebu. Palača Jelačić, bivši dom Državnog hidrometeorološkog zavoda, građevina koja će po završetku obnove postati nova lokacija Hrvatskog povijesnog muzeja, jedan je od najoštećenijih objekata u potresu. Ugovor o njezinoj konstrukcijskoj obnovi u siječnju su potpisali predstavnici muzeja sa zajednicom ponuditelja koji su činile tvrtke Veselčić d.o.o., Reliance d.o.o. i Lunkor d.o.o., riječ je o firmama koje izvode radove na Muzeju za umjetnost i obrt. Tada je najavljeno kako se okončanje radova predviđa do kraja roka za izvlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti.
Ipak, sudeći prema sadašnjem stanju zgrade, čija trećina nedostaje, to je neizvedivo. Teška cijevna skela podupire ostatke zidova palače kako se ne bi urušili. Inače se te skele, kaže nam geodet kojeg smo zatekli na gradilištu, koriste i pri promjeni ležajeva mosta. Po skeli se uspeo radnik i na zid prislonio prizmu, to jest reflektor koji je vraćao signal na geodetsku stanicu. Tako su geodeti prikupljali informacije o visini, dužini, visinskoj razlici na temelju kojih će odrediti je li se zid nagnuo.
Pokucali smo na kontejner gdje se nalaze voditelji gradilišta i inženjeri, ali nitko od njih nije želio komentirati radove.
- Molim vas da preskočite ovo gradilište. Imamo svoje razloge zbog kojih ne bi željeli pričati - odgovaraju.
Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar kaže da je na dinamiku radova utjecalo nekoliko faktora: progresivne štete na objektu nakon petrinjskoga potresa, izrada projektno-tehničke dokumentacije koja obuhvaća i cjelovitu obnovu, proces ishođenja potrebnih suglasnosti i naposljetku dugi postupak javne nabave.
No, nakon prvog obijanja žbuke, ističe ravnateljica, naišli su na lošije stanje objekta koje nije bilo predvidivo u fazi izrade projektno-tehničke dokumentacije.
- Projektno-tehnička dokumentacija uključuje radove demontaže i rušenja dijelova objekta, a kojima su obuhvaćeni oni dijelovi konstrukcije koji su izvorno bili loše gradnje ili vremenom devastirani. Budući da su ti dijelovi potom stradali u potresu, čineći najnestabilnije i najopasnije dijelove konstrukcije, nužno ih je bilo ukloniti - napominje Brstilo Rešetar. Tako su uklonjene svodne i međukatne konstrukcije te istočno pročelje. Ravnateljica dodaje kako su u potresu oštećeni gotovo svi zidovi i da je palača tijekom vremena "nadograđivana, pregrađivana, odnosno uklanjani su bitni nosivi zidovi ili dijelovi nosivih zidova."
Martina Brstilo Rešetar predviđa kako bi konstrukcijska obnova Palače Jelačić mogla biti završena u drugoj polovici ove godine nakon čega joj predstoji i cjelovita.
- Za cjelovitu obnovu bit će potrebna ne samo sredstva EU-a već i ona iz nacionalnog proračuna. Riječ je o završnim i finim radovima, produkciji stalnog postava i to će sigurno biti viši iznosi od onih iz Fonda solidarnosti. Vjerujemo da će financiranje biti kontinuirano - komentira ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.
Sto metara dalje bez krova, kao i Palača Jelačić, je Gimnazija Tituša Brezovačkog. I na toj zgradi staroj 400 godina više nema fasade, a iza skele s natpisom tvrtke Kamgrad radovi su u punom jeku. Slična je situacija kod Gornjogradske gimnaziji čija bi obnova trebala biti kompletirana do kraja 2023.
Na Gornjem gradu u skelama je i Crkva svetog Marka, obnavlja se palača Bužan, Državni arhiv u Opatičkoj, i mnoge druge građevine. Najznačajnija pod zahvatima u cijelom gradu je sigurno zagrebačka katedrala. Malo dalje na istočnom dijelu Zelene potkove radi se na zgradama Prve policijske postaje, HAZU-a, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Popis javnih zgrada koje su u jeku obnove je dug, no na nekima, primjerice, Baletnoj školi na Gornjem gradu, obnova nije ni započela. Iako će se pipa Fonda solidarnosti i njegovih 683 milijuna eura namijenjenih za obnovu Zagreba zatvoriti završetkom lipnja, obnova u glavnom gradu time neće prestati. Ona će se nastaviti još dugo nakon 30. lipnja, a dizalice, bageri i alati ostat će još neko vrijeme lajtmotiv zagrebačkog centra.