Ideja 15-minutnog grada posljednjih je godina postala globalni urbanistički ideal – život u kojem su posao, škola, trgovina, liječnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni za svega četvrt sata hoda, vožnje biciklom ili javnim prijevozom. No čini se da je ovaj koncept za neke gradove tek daleka budućnost...
Naime, najnoviji rezultati Friendly City Indexa otkrivaju neugodno iznenađenje kada je riječ od našoj metropoli. Većina ispitanika iz Zagreba smatra da je glavni grad pao na ispitu i još uvijek je daleko od vizije "grada na dohvat 15 minuta“.
Tvrtka Syno International, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka, provela je istraživanje o konceptu 15-minutnih gradova u devet zemalja Srednje i Istočne Europe, točnije u Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini.
Ispitani ljudi iz 54 gradova
Inicijativu je pokrenuo i podržava Bolt, najveća europska platforma za mobilnost, koja surađuje s mnogobrojnim neovisnim stručnjacima i akademskim institucijama, s ciljem da građanima omogući usporedbu učinkovitosti svojih gradova s drugima.
U istraživanju su sudjelovali građani 54 gradova u devet zemalja, odgovarajući na pitanja koliko im je vremena potrebno da stignu do većine ključnih odredišta u svom gradu. A rezultati su pokazali sljedeće...
Većina stanovnika u čak 48 gradova živi u tzv. 30-minutnim gradovima, dok se iznimke – u kojima većina ispitanika može do svojih odredišta stići u 15 minuta ili manje – bilježe isključivo u manjim gradovima. Iako se koncept 15-minutnog grada povezuje s kvalitetnijim, zdravijim i održivijim životom te ga pojedini gradovi, poput Pariza, već nastoje provesti u praksu, istraživanja pokazuju da su i vodeće metropole još uvijek daleko od tog standarda, najčešće ostajući u okvirima "30-minutnog grada“.
Zagreb rekorder u gubljenju vremena u prometu
A u ovom međunarodnom istraživanju sudjelovali su i građani Zagreba, Zadra, Splita, Rijeke i Osijeka. Zagreb se izdvojio kao jedini grad s popisa u kojem je čak 56% stanovnika izjavilo da im je potrebno barem 30 minuta kako bi stigli do svojih uobičajenih odredišta.
S druge strane, Zadar osvaja titulu najboljeg 15-minutnog grada u regiji, čime je ovaj hrvatski grad pobjednik regije među 54 europska grada. Naime, čak 54% ispitanika iz Zadra je potvrdilo da im je dovoljno četvrt sata da stignu do željenog odredišta.
Na suprotnom kraju spektra smjestila se latvijska Riga, gdje tek 9,8% stanovnika uživa u toj praktičnosti, dok je predzadnji Kijev sa svega 11,6% ispitanika.
Ovi rezultati oslikavaju veliku raznolikost – dok se neki gradovi sve više približavaju idealu, drugi od njega ozbiljno zaostaju. Među baltičkim prijestolnicama najbliži konceptu "15-minutnog grada“ je Tallinn, u kojem 19,2% stanovnika svakodnevne potrebe ostvaruje unutar četvrt sata.
Dobro prošli i Rijeka i Osijek
I drugi hrvatski gradovi također imaju čime impresionirati, 53% Riječana i 47% Osječana izjavilo je da do odredišta stignu za 15 minuta. Zanimljivo, upravo su u tim gradovima dostupni Boltovi električni romobili, koji se najčešće koriste za kraće relacije do dva kilometra ubrzavajući dolaske na odredište.
Ocjene iz CEE gradova znatno se razlikuju, ali ukupni trend pokazuje da koncept 15-minutnog grada i dalje ostaje velik izazov. Veličina grada očito utječe na prosječno vrijeme putovanja, ali rezultati također pokazuju da presudnu ulogu imaju i drugi faktori – poput prometne infrastrukture, dostupnosti javnog i alternativnog prijevoza, urbanističkog planiranja i svakodnevnih navika. Ta dostupnost zauzvrat pozitivno utječe na osobne financije, mentalnu dobrobit i ukupnu kvalitetu života. Iskustvo 15-minutnog grada oblikuju ne samo gradska infrastruktura, nego i izbori građana, stil života i prometne navike. Prema istraživanju, ovaj obrazac izraženiji je među mlađim ljudima. Također, oni koji koriste dijeljene ili alternativne načine prijevoza putuju brže od onih koji ovise o privatnim automobilima.
Prometni stres - tihi neprijatelj zdravlja
Iako 15-minutni gradovi služi kao korisna referentna vrijednost, koncept nije samo stvar vremena. Ako ljudi provode više vremena u prometu, to odražava negativne posljedice urbanističkog dizajna – koje u konačnici utječu na kvalitetu života građana, od financija do zdravlja.
- Prometne gužve ne uzrokuju samo stres i tjelesnu napetost, nego i osjećaj da nam vrijeme izmiče iz ruku. Umjesto da ga posvetimo odmoru ili obitelji, sate provodimo u koloni, što dugoročno stvara frustraciju i iscrpljenost. Dugotrajna vožnja kroz gradske gužve ostavlja snažan trag i na tijelu i na psihi – tijelo reagira ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom i napetošću mišića, a psihički se javljaju razdražljivost i pad koncentracije. Kada je takav stres svakodnevan, on se pretvara u kroničnu iscrpljenost, probleme sa spavanjem pa i ozbiljnije zdravstvene poteškoće - izjavila je Tihana Gamulin Ulaga, savjetodavna terapeutkinja te savjetovala kako se bolje nositi sa stresom uzrokovanim prometom.
- Važno je razviti male strategije kojima tijelu i umu dajemo predah – kroz svjesno disanje, glazbu koja opušta ili kratke trenutke odmora izvan vozila. Takvi mali koraci mogu napraviti veliku razliku u tome kako se nosimo sa svakodnevnim prometnim izazovima - kaže Gamulin Ulaga.
Podaci iz svih tržišta pokazuju da među onima koji uspijevaju živjeti u skladu s konceptom 15-minutnog grada, najpopularniji načini prijevoza su: električni romobili (47,37%), bicikli (36,52%) i usluge taksi prijevoza putem aplikacija (35,42%).
Gdje su nestale zajedničke vožnje?
Arhitekt Filip Steković iz Zip arhitektonski studio komentirao je kako bismo u našoj metropoli poboljšali prometnu protočnost, a predlaže da se potiče razvoj javnog prijevoza, biciklističke infrastrukture i mikromobilnosti.
- Želimo li Zagreb približiti modelu 15-minutnog grada, potrebno je obeshrabrivati korištenje osobnih automobila i poticati razvoj javnog prijevoza, biciklističke infrastrukture i mikromobilnosti. Istovremeno, grad treba stvarati snažne polifunkcionalne podcentre koji nude javne, uslužne i poslovne sadržaje unutar kvarta, čime se smanjuje svakodnevna tranzicija stanovnika prema monofunkcionalnim zonama poput Radničke ceste, Buzina ili Donjeg grada - smatra Steković.
U tranzicijskom razdoblju, dodaje arhitekt, veliku ulogu mogu odigrati privremene financijske stimulacije koje bi potaknule građane na promjene ponašanja – primjerice, korištenje zajedničkih vožnji.
- Nekada je bilo uobičajeno da više ljudi zajedno ide na posao jednim automobilom, a danas se većinom vozi samostalno. Ukoliko bi građani koristili grupne vožnje i mikromobilnost, istovremeno bi se smanjio broj vozila na cestama i pokazala stvarna orijentacija prema zaštiti okoliša - istaknuo je.
Planiranje po mjeri čovjeka
Javni prijevoz, međutim, manje je zastupljen među ovim "15-minutnim stanovnicima“ – samo 14,69% ga koristi kao glavni način kretanja, u usporedbi s 26,23% koji voze privatne automobile i 26,67% koji koriste usluge dijeljenja automobila. Iako gradovi mogu imati različite izazove povezane s vremenom putovanja, ocjena u konačnici ovisi o udjelu građana koji osjećaju da žive u 15-minutnom gradu. To znači da je recept za uspjeh uglavnom univerzalan: smanjiti gužve, poboljšati javni prijevoz te proširiti infrastrukturu i pristup alternativnim opcijama mobilnosti.
Studija "±15-Minute City: Human-Centred Planning in Action" Tehničkog sveučilišta u Münchenu navodi osam ključnih načela planiranja: blizina osnovnih usluga; dostupnost javnog prijevoza; gustoća naseljenosti i zaposlenosti; mješovita namjena prostora; ulice pogodne za hodanje i vožnju biciklom; ugodni javni prostori; inkluzivnost; i univerzalna prisutnost ovih karakteristika u cijelom gradu.
Friendly City Index Ljestvica 15-minutnih gradova, temeljena na međunarodnom istraživanju, prva je inicijativa Friendly City Indexa. Friendly City Index međunarodna je baza podataka s ocjenama koja uspoređuje moderne gradove CEE regije iz perspektive usmjerene na ljude – pokrivajući sve, od svakodnevnog vremena putovanja i pristupa zelenim površinama do osobnih financija i biciklističke infrastrukture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....