Statičari su i danas dronovima pregledavali izgorjeli Vjesnikov neboder i poručuju: Zgrada je opasna, ne prilazite! Zbog požara je uhićena jedna osoba, a policijskim izvidima obuhvaćeno je nekoliko mlađih osoba.
- Vatrogasci su odmah došli na mjesto događaja i započeli s gašenjem, dojava je bila o plamenu na najvišem katu. Vrlo je bitno da nije bilo osoba koje je trebalo evakuirati. Svjetla su se vidjela, ja osobno tek naknadno. Mi nismo primijetili te osobe koje su unutra. Vatra se pojavila i na nižim katovima. Pravodobnom reacijom zapovjednika ljudi su izvučeni, nije bilo težih posljedica. Uvjeti su bili jako teški, rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH, dodajući da je jedan vatrogasac lakše ozlijeđen, javlja HRT.
Istaknuo je kako je požar na Vjesnikovom neboderu bio jedan od najzahtjevnijih požara u urbanim sredinama.
- Vatrogasci su dali sve od sebe da požar što prije ugase. U jednom trenutku je 164 vatrogasaca bilo na licu mjesta. Vatrogasni prilaz je bio skučen, s tri strane je bilo nemoguće pristupiti. Jako teški uvjeti, požar se brzo proširio po cijeloj zgradi. Temperatura je izmjerena preko 500 stupnjeva, rekao je Tucaković.
Je li bila u pitanju nesmotrenost ili namjerno zapaljenje - Tucaković je kazao kako je to trenutačno teško ustvrditi. Više će se znati nakon policijske istrage.
- Puno stvari treba istražiti, vidjeti pa tek onda donositi zaključke, dodao je.
Milan Carević, dipl. ing. arh., Hrvatska udruga za zaštitu od požara naglasio je kako treba napraviti detaljan pregled zgrade, ne samo s građevinskog aspekta, već i s aspekta elektroinstalacija i drugog.
- Ako je tim projektom bilo predviđeno požarno sektoriranje, trebalo bi kroz pregled objekta vidjeti je li se to zadržalo ili nije. Ako nikad nije bila požarno sektorirana, a dobila je uporabnu dozvolu, onda sukladno zakonu zgrada se može koristiti uz uvjet da se postojeći sustavi održavaju, rekao je Carević.
Kazao je kako prema propisima svaki objekt mora zadovoljiti neku otpornost na požar.
- Požar je trajao dva sata, a oubičajena vatrootpornost za visoke zgrade je 90 minuta, objekt je izdržao čak više od one otpornosti koju bi imao da je projektiran po današnjim propisima, rekao je Carević.
Mario Uroš, Građevinski fakultet u Zagrebu, Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, rekao je kako su požarom bile zahvaćene određene etaže, ali se razvila visoka temperatura koja je bitno oslabila pojedine elemente zgrade tj. utjecala na njihove mehaničke karakteristike.
- Bitno je da sada sagledamo koliko je temperatura utjecala na armaturu jer ovo je klasična armirano betonska okvirna konstrukcija s dvije male jezgre na rubu. Činjenica koja se nekritički gleda je da je zgrada napravljena 1972. što bi ukazivalo da je rađena po propisima iza 1964. koji su bitno unaprijedili propis u segmentu mehaničke otpornosti i stabilnosti. No projekt je rađen ‘50-ih, a osnovna konstrukcija je napravljena 1964.
Neki elementi gradnje bili su puno oskudniji nego što bi trebali biti da je zgrada napravljena 1972., tanki zaštitni slojevi, manja količina armature, nedostatak nekih osnovnih nosivih elemenata, što tada nije predstavljalo veliki problem, rekao je Uroš i nastavio:
- Bilo kakav gubitak nosivosti i napukline na takvim elementima se ne smiju zanemariti jer je to visok sustav, uzdužne sile u takvoj konstrukciji su visoke...Sada postoji opasnost da na određenim lokalnim elementima može doći do tzv. krtog loma koji je nenajavljen i koji se u sekundi događa, progresivno nakon toga dolazi otkazivanje drugih elemenata, pojasnio je Uroš.
Do ponedjeljka će napraviti sva dodatna ispitivanja, te nakon što ih razmotre - donijeti odluku.
Naglasio je kako je statika nebodera narušena.
- Nosivost konstrukcije u odnosu na onu prije požara je na razini od 20-30 posto, smanjenje je ogromno. Ovakav požar je nestandardan, trajao je puno duže nego što i današnji propisi zahtijevaju za osiguranje nosivosti elemenata od požara, kazao je Uroš.
Kada se ohladila konstrukcija, statičari su prošli kroz cijeli neboder.
- To je klasično zgarište, od funkcionalnosti same zgrade nema ništa. Na nekim katovima je bio potpuno prazan interijer, na nekima su bili uredski prostori koji su izgorili, na nekima je bila arhiva koja je djelomično ili potpuno izgorila. Postoji još uvijek opasnost od otpadanja stakla ili dijelova fasade, upozorio je Uroš.
- Budući da je to velika ploha, jaki udari vjetra itekako mogu utjecati na statiku i otpornost kritičnih elemenata, dodao je.
Carević je kazao kako objekt što se tiče statike na udovoljava sadašnju regulativu.
- Ja bih se sigurno odlučio za novu konstrukciju koja će zadovoljiti propise. Naravno, da bi objekt onda bio projektiran po modernim propisima.
- Od nebodera je ostala samo konstrukcija, sve se može pojačati, obnoviti, to smo vidjeli i nakon potresa. Sve ovisi o ekonomskoj računici, želji investitora. Zgrada u ovakvom stanju teško će zadovoljiti bilo kakav novi standard, čak i stari, povratak u prvobitno stanje, rekao je Uroš.
- Rušenje je najlakše napraviti, obnova je izazov za inženjera. Itekako sam svjestan da je to težak, zahtjevan zadatak i ogroman financijski zalogaj, zaključio je Uroš za HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....