Ako građani ne dolaze u muzeje, muzeji će doći k njima – ideja je to koja već desetljećima oživljava zagrebačku arheološku baštinu kroz akciju "Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094." Najnovije poglavlje te priče donosi povratak replike statue rimskog boga Jupitera, originalno pronađene 1931., koja je kroz godine čak pet puta otuđena sa svog postolja ispred Banjavčićeve 1, gdje je danas ponovno svečano izložena – po šesti put.
Prilikom izvođenja građevinskih radova na ovom mjestu 1931. godine arheolozi su ugledali statuu visoku 20-ak centimetara te prepoznali da predstavlja vrhovnog rimskog boga Jupitera, staru oko 1700 godina. Srećom, arheolozi su odmah izradili crteže i uspjeli napraviti njezinu repliku, no od tada mu se gubi svaki trag; naime, netko od prisutnih na iskapanju ga je jednostavno uzeo.
Ideja arheologa Zorana Gregla o obilježavanju arheoloških lokaliteta po gradu rodila se još 1980. godine. Tihomila Težak-Gregl, umirovljena profesorica arheologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i Zoranova supruga, ispričala je danas okupljenima kako je sve počelo jednom jednostavnom idejom: ako ljudi neće u muzeje, neka muzeji izađu na ulice.
– Većina arheoloških lokaliteta je nakon istraživanja uništena, nestala. Mislili smo da bi bilo dobro da ipak ostane neki trag.
Tako je 1990. pokrenuta muzejska akcija "Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094." u suradnji trojice arheologa: Zorana Gregla, Nenada Jandrića i Željka Kovačića. Prvi artefakt koji je "izišao" na ulicu bila je kopija stele Poncija iz 3. stoljeća, u centru Kerestinca. O uspjehu prve od sveukupno 16 takvih akcija svjedoči i činjenica da je to križanje pretvoreno u trg, prozvan Rimskim upravo u čast Rimljaninu Ponciju.
Statua Jupitera prvi je put svečano izložena ispred zgrade Tekstilprometa u Banjavčićevoj 1993. godine, a svečanosti je prisustvovao ondašnji zagrebački gradonačelnik Branko Mikša. Od tada je sa svog mjesta otuđena čak pet puta, pa su autori akcije kipić u izvedbi arhitekta Emila Jurcana ovoga puta postavili iza stakla.
– Njegov nestanak ne pripisujemo obijesti ili vandalizmu, već radije ćudljivosti ultimativnog vladara Jupitera – kazao je Ozren Domiter iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, svojevrsni nasljednik muzejske akcije.
Okupljenima se obratio i Nenad Jandrić, jedan od osnivača akcije, koji je dao kratak pregled već postavljenih artefakata, kao što su zagrebački mamut na Frankopanskoj te najveći – mladunče kita od šest metara, u Podsusedu. – Zagreb je toliko bogat ostacima da imamo materijala za nastavak ove akcije do kraja svih naših života – kazao je.
U svečanosti je, već tradicionalno, sudjelovala i dramska grupa iz Klasične gimnazije sa svojim dramskim recitalom.
Originali svih spomenika čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, koji su i institucionalni koordinatori akcije, dok je postavljanje spomenika ostvareno sredstvima Grada Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....