Prosječan Zagrepčanin ima 30 godina, završio je opću gimnaziju, na stručnom je osposobljavanju, živi sam kao podstanar u Novom Zagrebu, najviše troši na hranu i prijevoz, a roditelji su mu rastavljeni.
Pokazala je to jučer predstavljena Socijalna slika Grada Zagreba za 2014. godinu nastala u suradnji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i Centra za razvoj neprofitnih organizacija Ceraneo.
Nezaposlenost zagrebačke mladeži u dobi od 20 do 29 godina smanjila se za čak 53,2 posto u godinu dana, odnosno 2013. bez posla ih je bilo 17.824, a krajem 2014. ta brojka je iznosila 9490. Za to su najviše zaslužni programi stručnog osposobljavanja i potpore za zapošljavanje, što ustvari nije pravo zapošljavanje nego mogućnost ulaska u svijet rada nezaposlenima kako bi stekli nove vještine, znanja i kompetencije.
Traže se ekonomisti
Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma koja se inače bavi unaprjeđenjem svih aspekata socijalne zaštite, zadovoljan je iznesenim podacima.
- Mladi, zahvaljujući novim mjerama zapošljavanja, sve lakše ulaze u svijet rada i ondje pronalaze svoje mjesto. Recimo, na stručno osposobljavanje uglavnom se prijavljuju fakultetski obrazovani ljudi koji nakon godinu dana lakše pronalaze posao - smatra Marković.
Prema popisu najtraženijih zanimanja u prošloj godini, vidljivo je da tržište najviše vapi za prodavačima i diplomiranim ekonomistima.
Život je stresniji
Najviše nezaposlenih osoba je završilo četverogodišnje stručno obrazovanje ili gimnazijski program, a žive u Sesvetama, Peščenici-Žitnjak, Gornjoj Dubravi ili zapadnom dijelu Novog Zagreba. Smanjena je i ukupna nezaposlenost jer se u godinu dana oko 5 tisuća Zagrepčana više zaposlilo, a većina njih su žene. Prosječna plaća građana u godinu dana se povećala za točno 123 kune i danas iznosi 6656 kuna. Stručnjaci su jučer posebno istaknuli zabrinjavajući podatak o osjetnom porastu broja razvoda. Na 1000 sklopljenih brakova, 460 ih je lani završilo razvodom.
Prije dvije godine bilo je više od stotinu razvoda manje. Prošlogodišnja socijalna slika pokazala je pozitivan prirodni prirast, što znači da je 2014. godine rođeno više djece nego što je bilo umrlih. Čak 16,7 posto djece rođeno je izvan bračne zajednice, a broj djece s jednim roditeljem neprestano raste.
- Te brojke možda zvuče zastrašujuće, no kada se pogleda cijela Europska unija, Zagreb je tek prosječan. Nažalost, život je sve stresniji i odnosi u obitelji su narušeni - tvrdi Marković iz Udruge Pragma.
Raste indeks starosti
Problem za koji Grad Zagreb, ali i ostali dijelovi Hrvatske, moraju hitno pronaći rješenje je prevlast stanovništa starijeg od 65 godina. Iz godine u godinu raste indeks starosti i prosječna starost građana.
- Životni vijek se neprestano produljuje, što bi moglo dovesti do sloma mirovinskog sustava. Grad Zagreb mora se pripremiti za dugotrajnu skrb, povećati broj gerontoloških usluga i staračkih domova - napominje Marković.
Zaključuje da nova socijalna slika pokazuje pozitivan pomak, smanjenu nezaposlenost, veću plaću i općenito bolji život za Zagrepčane.