Za vrijeme velikih vrućina i takozvanih toplinskih valova bitno je čuvati se od sunčevih zraka i vrućina, ali je također jednako važno što unosimo u svoj organizam kako bi se spriječile bolesti i opasna stanja dehidracije. Kako nam kaže nutricionistica Mirela Marić, za vrijeme velikih vrućina najbitnije je spriječiti dehidraciju, a posebno treba paziti na izbor hrane koja se unosi u tijelo jer visoke temperature mogu dodatno opteretiti organizam.
„Kada govorimo o isključivo zdravim ljudima, jer su preporuke drugačije kod određenih zdravstvenih tegoba, prehrana bi se trebala bazirati na voću i povrću. Najbolje je jesti voće koje je bogato vodom, a u ovo doba godine to su lubenice, dinje, jagode, breskve i svo bobičasto voće. Što se povrća tiče, to su krastavci, rajčice, sve vrste salata i tikvice“, napominje nutricionistica.
Kako dalje kaže, kod namirnica životinjskog podrijetla uvijek bi prvi izbor trebala biti riba i meso koje nije masno.
„Također, preporuka su neki lagani ugljikohidrati koji uključuju rižu, kuhani krumpir ili batat, pahuljice te palentu. Sve što je lako probavljivo. Bitna je i konzumacija fermentiranih proizvoda i jogurta jer oni mogu pomoći kod unosa tekućine i proteina, jer uvijek moramo paziti na njihov unos, pošto oni doprinose osjećaju sitosti i doprinose sitosti kako ne bismo bili stalno gladni zbog konzumacije isključivo voća i povrća“, nadodaje stručnjakinja.
Preporučuje da obroci moraju biti lagani, kao što su variva, juhe ili salate, a treba izbjegavati pretjerano zasoljene, slatke, masne ili pak procesirane namirnice te obroke.
„Ne preporučuje se i konzumacija hrane koja je predugo stajala izvan hladnjaka, jer je kod visokih temperatura veći rizik od kvarenja. Ako se hrana i konzumira nakon što je stajala, to moraju biti namirnice koje su dobro termički obrađene“, govori.
Unos tekućine
Kada je u pitanju unos tekućine, tu je naravno voda, ali i čajevi te limunada. Pretjerani unos kofeina, govori stručnjakinja, trebalo bi izbjegavati.
„Najbolji čajevi za ovo doba su menta i kamilica, a oni moraju biti mlaki ili ohlađeni. Znam da svi, kada im se spomene čaj, misle na vruću šalicu, ali preporučeno je skuhati, recimo, litru čaja i onda ju lagano pijuckati kroz dan. Mladi se često znaju zeznuti s koktelima koji imaju puno kalorija, a veću količinu alkohola treba svakako izbjegavati“, napominje Marić.
Kako dalje govori, što se tiče unosa tekućine, postoje izračuni koji su unaprijed određeni na temelju tjelesne mase koju osoba ima.
„Riječ je o standardnim količinama koje su unaprijed propisane. Ja, kada svakodnevno radim s pacijentima, vodim se ovim mjerama – osoba koja ima 60 kila mora uzimati 1,8 litara tekućine, osobe od 70 kila 2,1 litru, dok osobe od 80 kila moraju popiti 2,4 litre tekućine. Tako se to proporcionalno povećava, s time da je kod zdravih osoba preporuka od 30 do 35 mililitara tekućine po kilogramu tjelesne mase dnevno, a kod velikih vrućina tome treba pridodati još oko litru, osobito kod prekomjernog znojenja. Jako je bitno da se tekućina pije redovito tijekom dana, a ne da se čeka da se žeđ pojavi. Također, kod obilnog znojenja bitno je da se nadoknade izgubljeni elektroliti na način da se piju izotonični napitci“, objašnjava nutricionistica za kraj.
No, kako upozorava, srčani bolesnici te osobe koje imaju problema s bubrezima i moraju unositi ograničenu količinu tekućine tu količinu ne bi smjeli samostalno povećavati, nego samo u konzultaciji sa svojim liječnicima.
Kako stoji na stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), za rashlađenje se preporučuje otapanje jedne do dvije kockice leda u ustima, a povećano znojenje i nedostatak hidratacije dovode do povećanog viskoziteta krvi, koji može uzrokovati trombozu, inzult mozga ili pak infarkt srca.
Visoke temperature utječu i na neke lijekove, a mnogi se od njih moraju skladištiti na temperaturi do 25 stupnjeva Celzijevih, stoga stručnjaci preporučuju da se oni, za vrijeme toplinskog vala, čuvaju u hladnjaku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....