Središte Zagreba čeka dugotrajna obnova. Centar će uskoro biti pod skelama, pogotovo ako se po preporuci struke odluči velik broj objekata seizmički učvrstiti, ali i detaljno obnoviti baštinu. Dio stanovnika već je iseljen, a dio će privremeno otići tijekom obnove. Obnavljat će se i muzeji, škole, zgrade državne uprave...
Upravo u tome arhitekti prepoznaju trenutak i za razvoj Zagreba - dok se grad studiozno obnavlja, u njegovu središtu na golemom prostoru nekadašnjeg pogona Tvornice željezničkih vagona Janko Gredelj mogao bi se paralelno stvoriti novi grad u gradu. Slično kao što se nakon velikog potresa prije 150 godina podigao Donji grad inicijativom uprave grada, države i privatnim kapitalom.
Tada su u Zagrebu, nakon potresa, gradili ponajbolji arhitekti i ostao nam je dio središta koji danas smatramo najvećim kulturnim bogatstvom grada. Možemo li i mi danas, iako je krizni trenutak, napraviti korak više i revitalizirati barem nekadašnji Gredelj?
U samom središtu Zagreba, između Paromlina i Glavnog kolodvora, uz Branimirovu ulicu, postoji dio grada koji je ograđen zidom, neprimjetan i zapušten, područje veličine čak 42 hektara ispunjeno praznim halama iz kojih se industrija iselila prije više od deset godina. Dio objekata zaštićeni su spomenici kulture. Za taj se dio grada već duže stručno razmatra njegov razvojni potencijal. Jedan od razloga je i to što bi uređenje ove zone imalo funkciju premosnice između povijesnog središta u Donjem gradu i novog u Trnju.
Ta bi lokacija u blizini centra mogla postati novo središte Zagreba dok se jezgra ne sanira. Grad i država time bi dobili priliku konsolidirati imovinu i institucije razasute po cijelom Donjem gradu. Struka također smatra da izgledni scenarij preseljenja stanovnika na periferiju nije dobar jer bi to ubilo vitalnost i duh Zagreba. Integracija zone Gredelj u centar grada Zagreba tako u ovom razdoblju izgleda kao dobro rješenje, a ne kako bi to neki mogli vidjeti - prevelik zalogaj.
ilustracija Ide Ister
Svoje pojedinačne vizije za ovu zonu još su 2015. godine predstavili Studio 3LHD te nizozemsko-hrvatski studio De Architekten Cie. I drugi su stručnjaci promišljali razvoj ove zone. Potom, 2018. godine konzorcij hrvatskih tvrtki pobijedio je na gradskom natječaju za izradu Studije urbane revitalizacije prostora bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj koju sad predstavljamo, ali u novom kontekstu.
- Uređenje zone Gredelj prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba, nepovezanost sjevera i juga grada, koji su zbog pruge spojeni u samo tri točke: na Savskoj, Miramarskoj i Držićevoj ulici - kaže Marko Dabrović, arhitekt i jedan od osnivača Studija 3LHD. I nastavlja:
- Poštujući kontekst Zagreba, nastojali smo integrirati trendove urbanog razvoja koji su uspješno primijenjeni u mnogim europskim gradovima na sličnim, napuštenim industrijskim lokacijama, kao što su oni u Münchenu, Zürichu ili Londonu.
Nekadašnja industrijska zona Gredelj sustavnim planiranjem mogla bi postati integralni dio gradske jezgre i prometni hub uklopljen u gradsko tkivo, s integriranim kulturnim dobrom i memorijom toga prostora - rekao je Dabrović i dodao da takav ambijent može ponuditi kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa.
Dobar trenutak
Pitamo ga zašto je upravo sada dobar moment? Potres koji nas je nedavno pogodio, odgovara, znak je da ne možemo dalje ignorirati svijet oko sebe.
- Zagreb se nalazi u zoni visoke seizmičke aktivnosti. Sad vidimo da nas nitko ne štiti od ugroze potresa. Osim očuvanja sigurnosti građana, obnova centra grada trebala bi potaknuti i reorganizaciju pozicija danas rasutih javnih službi i njihovo preseljenje u adekvatnije građevine - objašnjava Marko Dabrović.
Javna uprava fragmentirana u velikom broju zgrada u službi grada i države je, smatra on, neefikasna. Preseljenje inertnih, zatvorenih državnih institucija otvara i ogromne potencijale za snažniju aktivaciju Gornjeg i Donjeg grada te šire zone.
- Višestruko veća količina kvadrata po radnom mjestu rezultira ogromnom cijenom održavanja. Broj portira, dostavljača, čistačica i ostalih servisa višestruko je veći nego što bi bio u nekoj suvremenoj zgradi. Moramo dokazati da smo kao društvo napokon sposobni napraviti iskorak u urbanističkom planiranju grada, ostaviti iza sebe parcelacijski urbanizam koji je dominirao posljednjih 30 godina - kaže Dabrović.
Na Gredelju postoji 250.000 četvornih metara u građevinskim parcelama i kapacitet za 1,000.000 četvornih metara u zgradama. To je dovoljno za dugoročan razvoj Zagreba.
Velika fluktuacija
- Ovo je moment koji ukazuje na potrebu dugoročnog i socijalno osvještenijeg planiranja koje će objediniti sve struke - urbaniste, sociologe, konzervatore, ekonomiste, NGO... u promišljanju dodatnih boljih prostora za građane. To je prilika da se angažira cijela struka, na primjer Arhitektonski fakultet napravi urbanistički plan uređenja, a velik broj hrvatskih ureda na natječajima koje će organizirati UHA i DAZ ponudi rješenja za javne, stambene i poslovne zgrade, fakultete, škole i vrtiće... - kaže on.
Gredelj je prilika da se stvore sadržaji u blizini centra koji omogućuju dostupnost svih funkcija, čak i tijekom paralelne obnove potresom oštećene jezgre.
- Najgore što nam se sada može dogoditi je iseljavanje gradske jezgre, servisa i javne uprave na periferiju - smatra Dabrović.
Pritom projekt mora biti inkluzivan za sve dobne i socijalne skupine, mjesto gdje se istinski živi grad. U centru zone, prema urbanističkom konceptu, nalazi se široki zeleni potez s javnim građevinama/rekonstruiranim halama tvornice Gredelj koji se spaja na najkvalitetnije zelene poteze u Zagrebu, na zapadu Lenucijevu potkovu i centralnu gradsku os, a na istoku na Krešimirov trg.
Uređenje trgova i ulica primarno je namijenjeno pješacima uz dobar balans javnih sadržaja, što transformira prostor Gredelja u privlačnu i pristupačnu pješačku zonu grada. Velika fluktuacija stanovnika i turista jamčila bi održivost javnih sadržaja i vitalnu urbanu dinamiku. To je bitno i kako bi Zagreb zadržao turistički potencijal.
Novi izgled prema ideji Studija 3LHD
- Uređenje Gredelja je strateški projekt od gradskog i nacionalnog interesa jer se njime postižu dugoročni benefiti za sve sudionike. Zagreb se povezuje u cjelinu, dobiva nove pješačke površine i rješava prostor nekadašnje industrije u centru grada. Zahvaljujući prometnom hubu grad bi bio povezaniji nego ikad jer se željeznica reafirmira kao najbrži transport u Europi - rekao je Marko Dabrović.
Međutim, najvažnije je, dodaje, da se građanima projektom osigurava visoka kvaliteta života i zdravo radno okruženje u skladu sa suvremenim standardima te novi javni sadržaji, pješačke ulice, trgovi i parkovi u centru grada.
Sretna je, donekle, okolnost što u zoni Gredelj postoje samo dva vlasnika, većim dijelom je to Grad Zagreb i Hrvatske željeznice, što olakšava integralno planiranje. No što bi moglo biti otegotna okolnost?
- Eventualna prepreka bi mogla biti inertnost i bezvoljnost našeg društva, jer smo naučili da nam je sve servirano i da ne možemo utjecati na svijet oko sebe. Postoje i veliki otpori u visokobirokratiziranim procesima donošenja odluka na svim nivoima. Mislim da su potres i pandemija razlozi da prestanemo biti opušteni i počnemo razmišljati aktivno o svojoj budućnosti. Iskreno vjerujem u mogućnost promjene - ističe M. Dabrović.
Zanimalo nas je i kako bi budući sadržaji i objekti bili povezani s mogućnošću financiranja ovakvog golemog projekta.
- Gradnja u zoni Gredelj stambene, poslovne i javne namjene trebala bi se, među ostalim, financirati i iz mirovinskih fondova. Ovakav projekt mogao bi imati pozitivan učinak na BDP. Investicija podizanja pruge u centru grada na potezu Savska - Držićeva može se usporediti s investicijom gradnje rotora Remetinec, od koje je samo tri puta veća, dok su benefiti za grad nemjerljivo važniji.
Broj ljudi koji prolaze ispod pruge je puno veći od broja korisnika rotora. Nije riječ samo o automobilima nego i o pješacima za koje taj dio grada trenutno ne postoji - objašnjava on.
Ekološki produžetak
Preseljenje Autobusnog kolodvora i podizanja pruge idealni su pak projekti za financiranje iz europskih fondova kao strateški projekt 2021. - 2027.
Zanimljivo je da su ranije u viziji za Gredelj “Zagreb HUB” arhitekt Branimir Medić i studio De Architekten Cie ovdje predvidjeli raznolike javne sadržaje kao što su muzej fotografije, dječji park, think tank kulture, novi gradski trg, ali i zonu urbane poljoprivrede. Na krovovima poslovnih zgrada bile bi gradske elektrane i urbane farme. Dakle, suvremeni “zeleni” ekološki produžetak Donjega grada prema Savi, što je u slučaju gradskih karantena, ali i drugih sličnih situacija, vrlo aktualno.
Razgovarali smo i s nekoliko stručnjaka iz raznih područja o ovoj viziji razvoja Zagreba. Prvo o ekonomskoj strani, koja je uvijek nezaobilazna kod sličnih projekta.
Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za ekonomsku politiku, vidio je inicijalne projekte za razvoj Gredelja, za koje kaže da su vrijedni da ih se podrži i pohvali.
- Projekt predmnijeva podizanje pruge, a time bi Zagreb u prometnom smislu istinski prodisao. Projekt posjeduje izuzetan urbani potencijal jer stvara nove sadržaje koji u ovom trenutku u Zagrebu ne postoje - rekao je Mladen Vedriš.
U kontekstu sadašnje situacije, što znači nakon potresa, bio bi istinska dodana vrijednost.
- Zahtijeva stručnu, društvenu i političku raspravu te konačno verifikaciju Skupštine grada. U raspravi mora biti jasno predstavljeno što taj projekt donosi, što Zagreb i Zagrepčani njime dobivaju. Nema ozbiljnog grada u Europi koji nije prepoznao slične svoje prostore iz povijesti i oplemenio ih modernitetom, ali uz poštovanje i očuvanje tradicije. Polazna točka za razvoj ove ideje prikladna je u trenutku u kojem razmišljamo o obnovi središta grada, ali i kako proširiti njegove granice te unijeti duh vremena, čime bi se dao novi zamah urbanom razvoju - smatra Vedriš.
Ekonomski promatrano, osim udjela države i grada kroz vlasništvo zemljišta, koje bi se ponudilo investitorima, preduvjet za početak projekta je priprema dokumentacije za izgradnju infrastrukture, bez čega daljnji razvoj ove ideje nije moguć.
- Na prvom mjestu su investitori u projekt - razni fondovi, domaći i inozemni, koji su u potrazi za trajnim financijskim prihodima kao što je ulaganje u nekretnine za dugoročni najam. Hrvatski mirovinski fondovi već duže vrijeme traže priliku za vlastita ulaganja u ove oblike investicija. I da zaključim, investitori i korisnici nisu upitni, nego je veliko pitanje i izazov razrada i kontrola provedbe takvog projekta - kaže Vedriš.
Slične razvojne projekte “grada u gradu” u drugim zemljama vode visokoprofesionalni upravljači, jedan “task force” od desetak stručnjaka koji su mozak operacije.
- Ako je takav tim koordiniran, mogu se dobiti vrhunski rezultati. Pet je glavnih područja koja se moraju organizacijski i stručno pokriti - imovinsko-pravni, urbanizam, financiranje, komunikacija s javnošću te građevinsko-operativni dio - rekao je Vedriš te spomenuo primjer urbane obnove starih skladišta uz rijeku u Lisabonu ili pak spajanja dvije željezničke postaje u Beču, čime se otvorio velik razvojni potencijal i istovremeno stvorio novi dio grada na dotad potpuno zapuštenom području u neposrednoj blizini centra.
Vezano za izmicanje pruge, smatra da bi se pothvat mogao financirati sredstvima europskih fondova kao što je, primjerice, u nekim europskim gradovima financirana prometna infrastruktura. No treba kod ovog projekta, zaključuje, posebno ukazati na to što bi to sve donijelo Zagrebu i građanima, a ne samo direktnim investitorima.
Predstojnica Katedre za urbanu sociologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Jana Vukić dodaje još jednu važnu dimenziju obnovi središta grada koja je pred nama. Na prostoru kao što je Gredelj, koji je također u središtu, može se primjerice, kaže, u dio novosagrađenih objekata privremeno smjestiti zbog potresa iseljeno stanovništvo, koje bi ostalo na istom gradskom području stanovanja, a dugoročno se njihovi novi domovi mogu namijeniti za studente i mlade kojima je potrebno omogućiti financijski povoljnije stanovanje. Naravno, uz sadržaje koje bi tu imali nužne za kvalitetan život. Ističe da obnova mora biti usmjerena na ljude, ne samo na stambene objekte.
- Nakon obnove centra Zagreba, koja bi mogla potrajati godinama, pitanje je što će biti sa stanovništvom. Hoće li se nekadašnji stanovnici vratiti u stare domove ili će ih možda, nakon uređenja, gledati kao kapital. Zato obnova zahtijeva interdisciplinarni pristup i sagledavanje cjeline grada s razvojnog aspekta i rješavanje dugotrajnih problema, a ne samo jedne krizne situacije - smatra Jana Vukić.
U svemu vidi priliku za preokret u kojem bi glas građana i stručnjaka trebao imati prednost. Baš kao što se kod borbe s koronom ili pri sanaciji potresa, dodaje ona, prvo sluša struka, koja u tome funkcionira na pravi način te je donošenje odluka utemeljeno na informacijama i nije proizvoljno.
Nove nejednakosti
- U rješavanju obnova nužno je da se ne generiraju nove nejednakosti. Oni koji su morali otići iz svojih domova pogođeni su, osim financijski, i time što su se morali hitno preseliti, pa ako se presele daleko od “svog” područja koje poznaju i na područje koje nije dovoljno sadržajno opremljeno, to je dvostruko kažnjavanje. Naravno, ne za prvu ruku, nego dugoročno gledano, jer obnova će trajati pa treba razlučiti što će dalje biti sa životom u centru grada. Podbrežje, u koje se sada sele, relativno je propali projekt grada, jer nema sadržaja nužnih za život u gradu i to ne može biti dobro rješenje - kaže Jana Vukić.
Obnova, dodaje ona, prvenstveno mora biti briga za ljude, a ne privremeno zbrinjavanje. - Centar Zagreba s njegovim simbolima kao što je Gornji grad nisu samo zgrade nego i stanovnici te treba i njih sačuvati, jer grad su ljudi - rekla je Jana Vukić i dodala da zato struke uključene u obnovu Zagreba ne mogu biti samo iz tehničkog područja.
Depopulacija je u središtu grada dugotrajan problem, a turizam je, i prije potresa, doveo do pretvaranja velikog broja stanova u apartmane za najam i urede. Time se narušava susjedstvo, koje je jako važno u svakoj kriznoj situaciji. Grad sada ima priliku redefinirati sam sebe. U tome je, smatra, i razvojni potencijal situacije u kojoj se našao, pa i projekta Gredelj.
Kod kriznih situacija, kako smatra arhitekt Branimir Medić iz studija CIE, kao što su potres i iseljenje stanovništva green field investicije su najefikasnije jer postoje jasne procedure. Treba ih samo, dodaje, gradska uprava provoditi u najkraćem zakonskom roku.
Tko će to platiti?
U slučaju Zagreba, koji u samom centru ima u vlasništvu velike prostorne resurse, oni su, kaže Medić, dobro rješenje za situaciju poslije potresa. U novoizgrađene objekte prvenstveno treba preseliti gradske i državne ustanove koje nemaju niti su imale adekvatan prostor za rad prije potresa.
- Treba izgraditi nove, fleksibilne i održive objekte, efikasne u korištenju i jeftine u eksploataciji. Slična logika može se primijeniti i za stambenu izgradnju. Internacionalni fondovi bit će zainteresirani za ulaganja ako grad ili Hrvatska potpiše dugoročni najam nekretnina. To je dobar recept koji izgrađuje mnoge europske gradove - smatra Medić.
U Zagrebu postoji i nekadašnja industrijska zona Zagrepčanka, koja je, uz Gredelj, jako važna za revitalizaciju grada, ali i Velesajam, smatra Tihomir Jukić, profesor na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
- Gredelj se može gledati kao rješenje Donjeg grada u smislu mjesta za smještaj parkinga, garaža... svega što kronično nedostaje centru. Transformacija tog prostora uz željezničku prugu mogla bi omogućiti povezivanje željezničkog, autobusnog kolodvora i avionskog terminala, uspostavu novih sadržajnih i prometnih veza između Donjeg grada.
To je mjesto za nove sadržaje uz povijesnu jezgru. Vidio sam ovaj dobro pripremljeni projekt. U njemu je tek u zadnjoj fazi predviđeno podizanje pruge i izmještanje kolodvora, ali država bi Željeznice, koje su javno poduzeće, možda zbog ove prigode, mogla ubrzati u postupku njihova preseljenja.
Zagrepčanka je, primjerice, u vlasništvu grada jedan kroz jedan, dok nije isti slučaj s Gredeljem, koji je manjim dijelom državni. Ipak, trebao bi imati prioritet jer je to prostor u samom gradskom središtu - kaže Tihomir Jukić, koji podržava ideju da se ovaj projekt razvija uz obnovu povijesnog dijela grada, koja je u ovom trenutku najvažnija.
Naručivanjem studije urbane revitalizacije Gredelja Grad Zagreb je prije nekoliko godina potvrdio da je zainteresiran za rješavanje ovog područja. Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić ističe da na naša pitanja o Gredelju može dati samo svoje mišljenje kao privatna osoba i da to nije službeni stav Grada.
- Prostor Gredelja ne treba čekati niti minutu na razvoj, i to nevezano uz potres. Tako je i s Badelom i Zagrepčankom. Međutim, na prostoru Gredelja, iako je proizvodnja preseljena, ostala su dva ureda Hrvatskih željeznica - HŽ putnički prijevoz i HŽ infrastruktura. Grad im je već nudio da se presele...
Veći dio tog prostora mogao bi se razvijati bez obzira na njih, u prvoj fazi, no dugoročno se ovaj veliki budući projekt ne može ostvariti bez angažmana države, koja je vlasnik tih poduzeća. Osobno, međutim, ne smatram da ovdje treba napraviti privremene stanove za stanovnike centra - kaže Mirka Jozić, koja drži da je dobar model za razvoj projekta Gredelj javno-privatno partnerstvo.