Radnici Čistoće jučer su ujutro pokupili i očistili ogromnu količinu glomaznog otpada koja se nalazila na Miramarskoj cesti u Zagrebu, samo 300 metara od zgrade zagrebačke gradske uprave.
Do intervencije je došlo tek nakon pisanja Jutarnjeg lista i drugih medija, iako je taj otpad tamo stajao već pet mjeseci. O kakvoj se količini radilo, najbolje govori činjenica da se smeće doslovce vidjelo iz svemira. Naime, na satelitskom prikazu Google karata može se zorno vidjeti taj dio Miramarske ulice te uz obližnje parkiralište hrpa razbacanog otpada. Da stvar bude još gora, divlji deponij se nalazio u blizini nekoliko važnih državnih institucija i hotela.
Odlagalište je tako bilo na 150 metara od Nacionalne sveučilišne knjižnice, buduće zgrade Predsjedništva Vijeća Europske unije, zatim na istoj toj udaljenosti, samo u drugom smjeru je svjetski poznat Hotel Internacional, dok je samo 200 metara dalje zgrada Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. I nije da se divlje odlagalište pojavilo preko noći. U razgovoru sa stanarima smo doznali da je u ožujku jedan od stanovnika iz kvarta adaptirao stan i istresao veću količinu šute pokraj zelenog otoka. Nakon toga je svakim danom ta hrpa bila sve veća i veća.
- Po noći su ljudi znali dolaziti autima iz drugih kvartova i bacati prozore, madrace i razne drugo glomazno smeće. Kontaktirali smo više puta Čistoću, no, evo, tek su sada reagirali nakon što su se u priču uključili mediji - kaže stanarka Valerija Loborec.
Na više lokacija
A zašto se tako dugo čekalo? Iz Čistoće su nam odgovorili da su tek prošli tjedan zaprimili nalog komunalnog redarstva te su tek tada mogli reagirati.
“Divlja odlagališta, odvoz krupnog (glomaznog) otpada na zahtjev korisnika, odvoz krupnog (glomaznog) otpada od gospodarskih subjekata, odvoz krupnog (glomaznog) otpada iz reciklažnih dvorišta obavljamo prema raspoloživim operativnim kapacitetima. Za lokaciju Miramarska ulica nalog komunalnog redarstva izdan je 13. kolovoza 2019. i danas je izvršen”, stoji u njihovu odgovoru. Dodaju da “rješenje problema divljih odlagališta otpada zahtijeva zajedničko djelovanje svih dionika: komunalnih tvrtki, jedinica lokalne samouprave, inspekcije zaštite okoliša, policije, ali i ključnih dionika sustava - građana koje ćemo i dalje pozivati na suradnju u odgovornom postupanju s otpadom”.
Ipak, to je samo jedna lokacija. Fotoreporteri Jutarnjeg lista samo su jučer u kraćoj vožnji gradom naišli na još tri divlja odlagališta. Radi se o Miroševčinoj, Hegedušićevoj te Lastovskoj ulici, no još je otprije poznato da postoji još desetak deponija što u širem, što u užem dijelu Zagreba. Kada tome dodamo probleme pretrpanih kontejnera koji sve češće preplavljuju društvene mreže, kao i negodovanje građana oko razvrstavanja otpada i korištenja novih vrećica za plastiku te biootpad, možemo reći da u hrvatskoj metropoli postoji problem s otpadom.
Lastovska ulica
U Gradu Zagrebu baš je jučer održan radni sastanak na tu temu koji je vodila Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. Istaknula je da povod sastanka nije bilo divlje odlagalište u Miramarskoj i dodala da su u Čistoći za njega doznali tek nakon medijskih objava.
- Ove godine smo zaprimili oko 3000 prijava građana vezanih uz nepropisno odlaganje otpada. Do sada smo riješili njih 2500, no riješit ćemo ih sve - kaže M. Jozić i priznaje da ima sve više slučajeva divljih deponija. Kako bi stali nakraj tome, u Gradu su se okrenuli oštrijim mjerama kontrole i kažnjavanja. Kako nam je pročelnica navela, planiraju angažirati posebne komunalne redare koji će biti isključivo zaduženi za otpad, tzv. zelena inspekcija.
Nadalje, na gotovo sve zelene otoke postavit će nadzorne kamere koje će snimiti svakoga tko nepropisno odloži otpad. Time se ne misli samo na bacanje građevinskog otpada, nego i odlaganje sekundarnih otpadnih sirovina u pogrešne spremnike. Dakle, kažnjavat će se i ako se plastika, papir, staklo ili biootpad ne odlože u za to predviđenu kantu. I za svakog prekršitelja predviđene su kazne.
- Nove i veće kazne bit će propisane u novom cjeniku koji se tek treba donijeti. Svjesni smo da ponekad može doći do pogreške, zbog čega sada traje ovo vrijeme prilagodbe na novi način sortiranja otpada koje se ne kažnjava. No, nažalost, ubuduće ćemo morati početi udarati građane po džepu, pogotovo one koji svjesno odlažu glomazni otpad pokraj 18 reciklažnih dvorišta u Zagrebu - kaže M. Jozić.
Miramarska ulica
Bez norme
Kazne su, dodaje pročelnica, i jedan od načina na koji se planira dostići norma od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada do 2020. godine koju je propisala Europska komisija. Naime, sve države članice Europske unije moraju do te godine odvojeno prikupljati i sortirati polovicu ukupno prikupljenog otpada. To je izazov s kojim se bori cijela Hrvatska jer u slučaju nepoštivanja odredbe dolaze kazne.
Sonja Polonijo, konzultantica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom, kaže da, racionalno gledajući, Hrvatska neće stići ispuniti normu. No, isto tako navodi da taj rok nije sveto pismo.
- Ako budemo na dobrom putu, možemo kupiti još vremena. A možda i ne. To je već sfera visoke politike za koju ne možemo znati kakva će biti odluka - veli S. Polonijo. U slučaju negativnog scenarija procedura je sljedeća - Komisija će prijaviti Hrvatsku na Europskom sudu, pokrenut će se postupak i na kraju će se odrediti kazna proporcionalna veličini “grijeha”. Kazna će se potom preliti na sve gradove i općine koji nisu uspjeli ispuniti normu, a što je veći grad, to će biti i veća kazna. Zagreb će u tom slučaju izvući najdeblji kraj, no ostaje još pitanje na kojoj strani će se naći.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, zagrebačka Čistoća je na kraju 2018. godine odvojeno prikupila 13,23 posto otpada, što je daleko od 50 posto. No, gradonačelnik Milan Bandić je u više navrata istaknuo da je taj postotak veći od 30 posto, no za sada nisu još izašli egzaktni podaci koji bi potvrdili te tvrdnje. Polonijo pak kaže da Zagrebu u svakom slučaju ubrzo dolazi jedna naplata, i to od države.
- Svi gradovi i općine koji su u 2018. godini premalo razvrstavali i kojima raste količina prikupljenog miješanog otpada moraju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost platiti tzv. poticajnu naknadu, nakon čega će Fond tim novcem financirati projekte iz sfere gospodarenja otpadom. Za dva mjeseca iz 2017. godine Zagreb je trebao platiti 753.000 kuna poticajnih naknada, tako se za 2018. godinu mogu očekivati višemilijunski iznosi koji će se vjerojatno podmiriti iz gradskog proračuna - objašnjava Polonijo.
Hegedušićeva ulica
Građani se žale
Najbezbolniji način na koji Zagreb može dostići ranije spomenutu kvotu od 50 posto jest sortiranje otpada na kućnom pragu. Čistoća je s tim projektom krenula još početkom ove godine, kada je počela podjela vrećica za odvojeno sakupljanje plastike i biootpada. Do lipnja su svi građani u obiteljskim kućama dobili svoje vrećice i spremnike, nakon čega je krenula podjela građanima u stambenim zgradama.
Prema navodima iz Grada, do sada je vrećice dobilo više od 70 posto korisnika, a do kraja listopada će ih dobiti svi stanari u zgradama. No, mnogi građani se žale da se vrećice s plastikom ne odvoze redovito, dok drugi ne shvaćaju na koji način se trebaju vrećice koristiti, što rezultira time da jednu vrstu otpada odlažu u pogrešan spremnik. Ostaje pitanje čine li to zbog neznanja ili lijenosti.
- Radnici Čistoće svakodnevno jednu vrstu otpada pronađu u pogrešnom spremniku. Ako se radi o manjoj količini, onda je prebace u drugi spremnik, no ako je sav otpad pomiješan, onda nemaju drugog izbora nego sve baciti u miješani komunalni otpad. Slične probleme smo imali kada smo tek uveli spremnike za papir, no sada su se građani već naučili. Jednostavno, proći će neko vrijeme prije nego što se građani naviknu i nauče, ali to se mora dovesti u red i najbolji način za to su kazne - veli M. Jozić.
Miroševičina ulica
Preksinoć ga snimili kako baca stare prozore, jučer već priveden
Iz zagrebačkog Sektora za komunalno i prometno redarstvo jučer su nam potvrdili kako su pronašli muškarca koji je u nedjelju usred bijela dana istovario tri velika prozora na, sada već bivše, divlje odlagalište u Miramarskoj. U tijeku je proces utvrđivanja statusa prekršitelja, odnosno radi li se o pravnoj ili fizičkoj osobi.
Naime, kazne za onečišćavanje javne površine iz 2017. iznose za pravnu osobu između 4000 i 9000 kuna, odnosno za odgovornu osobu u pravnoj osobi 700 do 1500 kuna. S druge strane, za fizičke osobe su kazne nešto manje. Za obrtnika kazna iznosi između 2000 i 4000 kuna, dok je za običnog građanina kazna 700 do 1000 kuna. Protiv njega će se ujedno podići i prekršajna prijava.
Podsjećamo, muškarca su stanari snimili kako s autom oko 16 sati dolazi na parkiralište u Miramarskoj te istovaruje tri velika prozora na već ogromnu hrpu glomaznog otpada. Kako su stanari naveli, upravo je tako i nastao divlji deponij jer su građani iz drugih kvartova po noći bacali šutu, madrace, krevete te drugi glomazni otpad pored njihova zelena otoka. Nije poznato je li muškarca snimila jedna od mobilnih nadzornih kamera. (M. Boltižar)