Šteta po objektu u obnovljenim vrtićima i školama stradalima u potresu 22. ožujka, iznosi od 100 tisuća do devet milijuna kuna. Ukupno je dosad za obnovu oko 160 vrtića i škola potrošeno 140 milijuna kuna, a obnova najteže pogođenih 13 zgrada bit će znatno skuplja, doznajemo u Gradskom uredu za obrazovanje. Naime, samo planirani trošak obnove Osnovne škole Bukovac je oko 110 milijuna kuna.
Od 175 u potresu oštećenih škola i vrtića u Zagreba, dosad je po informacijama Gradskog ureda za obrazovanje obnovljeno i pušteno u rad njih 161. Do 20. prosinca bit će obnovljen još jedan vrtić, a 12 osnovnih i srednjih škola te jedan učenički dom, redom s težim oštećenjima zgrada, obnovu će čekati do rujna ili do prosinca iduće godine. Dotad su njihovi učenici, njih oko 6500, podstanari u drugim objektima. Izuzetak su tri škole gdje će radovi po sadašnjem planu trajati dulje, do rujna 2022. To su zgrade Gornjogradske gimnazije, Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Izbor izvođača
Od 13 preostalih zgrada, obnova je krenula na 11 škola. U većem broju njih u tijeku je prva faza radova, sanacija štete, koja je planirana do konca godine. Prema informacijama Gradskoga ureda, u tijeku je objedinjavanje projektne dokumentacije i priprema dokumentacije za pokretanje postupka javne nabave za izbor izvođača radova na drugoj fazi radova.
- Izvana, Prvoj ekonomskoj školi kao da se ništa nije dogodilo, a unutra su popadali dimnjaci i žbuka, na dijelovima je propao plafon sa starim drvenim gredama. Riječ je o objektu zaštićenom spomeniku kulture iz 1883. godine u zagrebačkoj Medulićevoj ulici, kojemu je potres jednostavno napravio svoje - kaže ravnatelj Nenad Travar.
Uskoro su na redu konzervatori, a mijenjat će se i sve instalacije, plin, struja, voda. Statika nije narušena, zidovi su debeli, jaki. - Kad sve bude gotovo, napravit ćemo veliku feštu - kaže ravnatelj zagrebačke Prve ekonomske škole, čiji su učenici podstanari u dvije srednje škole: 20 razreda je pohađalo ovu školsku godinu u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, a ostalih 20 u Industrijskoj strojarskoj školi. - U obje smo škole velikodušno primljeni, prepustili su nam svoje prostore na korištenje i nismo uskraćeni ni za što, tvrdi ravnatelj.
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga trebala je u ovoj školskoj godini organizirati za svoje učenike jednosmjensku nastavu, no kako su dobili goste, turnusi se mijenjaju. - Učenici i djelatnici Prve ekonomske privikli su se na naše uvjete, a ukupno je u jednome danu u školi 62 razreda, njihovih 20 i naša 42. Ukupno je tu 1530 učenika, od toga nešto više od tisuću prelogovaca. Nastava ipak dobro funkcionira - kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole.
Radne akcije
Radovan Librić, ravnatelj zagrebačke Gornjogradske gimnazije na Trgu Katarine Zrinske, kaže kako su ovih dana iseljavali preostale stvari iz preko 400 godina stare zgrade, 1969. godine proglašene zaštićenim spomenikom kulture. Među stvarima koje je bilo nužno sačuvati su eksponati školske zbirke iz 1852. godine, najstarije prirodopisne zbirke u Hrvatskoj. U zbirci je, među ostalim, rijedak primjerak čudnovatog kljunaša, pa i voštani cvjetovi nabavljeni u razdoblju od 1892. do 1895.
Podsjetimo, nakon potresa Gornjogradska je sa 654 učenika podstanar u zagrebačkom MIOC-u.
- Naravno da smo poremetili ritam MIOC-u, no solidarnost postoji. Nemam saznanja koliko će koštati obnova jer projekt još nije gotov. Dosad su nam mnogi uskočili u pomoć kod pražnjena zgrade. Na radnim akcijama skupilo se po 40-ak ljudi, među kojima bivši učenici i profesori. Uspjeli smo nemoguće - kaže Librić.