U kojoj je mjeri potres dodatno oštetio dotrajalu vodovodnu mrežu u Zagrebu u Dnevniku HRT-a govorio je profesor s Građevinskog fakulteta i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo Josip Atalić. Između ostalog, rekao je da se može očekivati još sličnih puknuća.
Na početku je napomenuo da Zakonom o obnovi nije obuhvaćena vodovodna mreža.
- Radili smo procjenu za Svjetsku banku i kao pripremu za zakon i unutar te procjene nismo dobili podatke o mogućim štetama vezano za vodovodnu mrežu. Tako da unutar zakona (o obnovi, op.a.) ona nije niti obuhvaćena, rekao je Atalić upitan je li nakon potresa napravljen sveobuhvatni pregled vodovodne mreže.
Na pitanje može li se u budućnosti očekivati slični incidenti rekao je da - definitivno može.
- Vodovodne mreže kao i građevine projektirane su na neka opterećenja tlom, tlakom, prometnim opterećenjem, snijeg, vjetar, a sve zajedno moraju izdržati potres, odnosno ljuljanje, da se ne oštete. Na to možemo zbrojiti održavanje zgrada i dolazimo do pravog problema. Održavanje zgrada je nešto što je potres izvukao na površinu i s time se moramo boriti, rekao je Atalić za HRT.
Na činjenicu da se Zakon o obnovi bavi samo onim iznad površine zemlje rekao je da su prve procjene koje su bile podloga za Zakon nisu obuhvatila oštećenja ispod površine.
- Možda bi sad trebalo, ali sam mišljenja da je zakon već sada preglomazan i možda ga ne treba s time opteretiti, posebice što imamo jako dobre sustave Hrvatskih voda i vodoopskrbne koje mogu savladati takve probleme kroz održavanje, istaknuo je Atalić.
Problem je novac
Komentirajući činjenicu da Zagreb ima 3500 km vodoopskrbne mreže koja se obnavlja 2% godišnje, odnosno 70 km, a gubici vode su 50% te kako izvesti obnovu takve mreže, rekao je da nije specijalist u tome području.
- Ali mogu sa sigurnošću reći da je problem novac odnosno investiranje. To je pitanje milijardi. Često volim isticati kad me pitaju koliko će trajati obnova ja kažem vječno. Onda se na to ljudi prestraše. Ali ako spojimo to održavanje i rekonstrukciju nakon potresa u jednu cjelinu to mora trajati. Bilo bi tužno da se mi osvijestimo nakon potresa, sad obnovimo sve i za 50 godina opet to isto radimo. Znači nama je cilj uspostaviti sustav, objasnio je Atalić.
O građevinama treba brinuti
Upitan kako se provodi procjena potresnog rizika grada Zagreba i što će ona značiti rekao je kako su radili dvije nacionalne procjene rizika.
- Baš su scenariji bili za grad Zagreb i mogu reći da smo imali najveći problem s popisom zgrada i s karakteristikama zgrada. Sad imamo stvarno priliku napraviti jednu sveobuhvatnu bazu koja bi nam pomogla. Zato pozivam građane da ispune upitnik o svojoj zgradi. Imaju na stranicama grada Zagreba potresni rizik na centru za potresno inženjerstvo i pozivam da ispune upitnik i pomognu. Primjerice, da smo imali takvu bazu prilikom pregleda oštećenja nakon potresa ne bi morali pretpostavljati što je iza zidova. Ili da smo imali procjenu rizika možda bi se građani osvijestili ranije i možda nas ne bi potres morao osvijestiti da brinemo o građevinama, naglasio je Atalić.