Na dubini od 30-ak metara ispod Ilice, Gundulićeve, Draškovićeve, Tuškanca, Dubravkinog puta, Gupčeve zvijezde i Šalate prokopat će se sedam podzemnih tunela dugih 4,2 kilometra, a u nove podzemne ulice preselit će se većina prometa s Donjeg i Gornjeg grada.
Ova futuristička vizija, koja bi stajala više od 100 milijuna eura, rezultat je 20-godišnjeg istraživanja prometnih stručnjaka s Instituta prometa i veza, a njezin zaključak je da su podzemni tuneli jedino efikasno i dugoročno rješenje za povezivanje Gornjeg i Donjeg grada te rješavanja prometnog kaosa u gradskom središtu.
Kao argumente za gradnju “podzemnog grada” autori studije navode kako bi se time dio ulica poput Ilice i Frankopanske mogao pretvoriti u pješačku zonu. U Ilici bi se ubrzao promet tramvaja, automobili bi bez većih zastoja mogli voziti i do 50 km na sat, a time bi se smanjili troškovi te zagađenje okoliša koji nastaju zbog dugih čekanja u koloni.
Iako je ova studija još samo projekt, voditelj studije i direktor Instituta Ivan Dadić kaže kako je već razgovarao s gradonačelnikom Milanom Bandićem o njezinoj realizaciji koja ne bi trajala duže od tri godine.
- Središtu glavnog grada zbog prometnih gužvi i manjka parkirališnih mjesta prijeti društveno izumiranje, a taj proces je već započeo pa se dio prodavaonica već preselio na periferiju grada.
Kako nije riješen javni gradski prijevoz, a Zagreb ima i do četiri puta manje parkirališta od većine europskih gradova, nužni su nam tuneli, koji će povezati nove garaže i spojiti donjogradske blokove i Gornji grad. To je jedini način budući da više ne možemo proširivati ceste a da ne uzimamo prostor pješacima. A ne možemo ni zrakom voziti - rekao je Dadić, koji dodaje da provedba studije ovisi o političkoj volji.
Prvi tunel, koji će biti dvotračan, jednosmjeran i dug 600 metara, prolazit će odmah uz buduću podzemnu garažu na Cvjetnom trgu te kraj nove garaže na Tuškancu, a spajat će Gundulićevu ulicu s početkom Dubravkina puta.
Usporedo s njim, ali u smjeru juga, gradit će se drugi tunel slične duljine, koji bi trebao spojiti Dubravkin put s Medulićevom ulicom. Oba tunela spajat će se sa stotinjak metara dugim tunelom ispod Rokova perivoja, kako bi se omogućila nesmetana prometna komunikacija. Između izlaza iz podzemnih tunela na Dubravkinu putu, prema ovoj viziji, sagradit će se četverotračna prometnica koja će se kod Jabukovca spajati s novim rotorom. Novo čvorište vodit će u još tri nova tunela, i to u mjeru istoka, zapada i sjevera.
Dakle, četvrti tunel povezivat će novi rotor na Jabukovcu s ulicom Zelengaj, a u budućnosti bi se taj tunel od 570 metara mogao produžiti prema Pantovčaku ili čak prema Črnomercu.
Peti, također dvosmjerni tunel, vodio bi od čvorišta na Jabukovcu do Gupčeve zvijezde, a njegova duljina bila bi 620 m. S istočne strane novog rotora vodio bi tunel prema Vončininoj ulici na Šalati, a njegova dužina je oko 900 m. Najduža podzemna prometnica vodila bi od križanja Draškovićeve i Đorđićeve sve do Belostenčeve ulice na Medveščaku, a taj, za sada posljednji tunel, bio bi dug čak kilometar.
Prometni stručnjaci koji su izradili studiju kažu da bi se nakon provedbe njihovog projekta, koji bi uz centar rasteretio i promet između južnog i sjevernog dijela grada, mogla postepeno graditi sjeverna tangenta, i to na udaljenosti od samo jednog kilometra od Trga bana Josipa Jelačića. Time bi se, tvrde autori studije, mogao zaokružiti prometni prsten oko grada, a bilo bi moguće i spajanje sljemenskog tunela na gradske ceste.
B.Blašković i A. Milković
Ova futuristička vizija, koja bi stajala više od 100 milijuna eura, rezultat je 20-godišnjeg istraživanja prometnih stručnjaka s Instituta prometa i veza, a njezin zaključak je da su podzemni tuneli jedino efikasno i dugoročno rješenje za povezivanje Gornjeg i Donjeg grada te rješavanja prometnog kaosa u gradskom središtu.
Kao argumente za gradnju “podzemnog grada” autori studije navode kako bi se time dio ulica poput Ilice i Frankopanske mogao pretvoriti u pješačku zonu. U Ilici bi se ubrzao promet tramvaja, automobili bi bez većih zastoja mogli voziti i do 50 km na sat, a time bi se smanjili troškovi te zagađenje okoliša koji nastaju zbog dugih čekanja u koloni.
|
GUST PROMET
• svake godine promet poraste za 4% • protočnost u centru - 1000 automobila u sat vremena • 40% tih automobila traži mjesto • protočnost 3000 automobila/sat - ako se sagrade tuneli • prosječna brzina vožnje bila bi 50 km/h |
- Središtu glavnog grada zbog prometnih gužvi i manjka parkirališnih mjesta prijeti društveno izumiranje, a taj proces je već započeo pa se dio prodavaonica već preselio na periferiju grada.
Kako nije riješen javni gradski prijevoz, a Zagreb ima i do četiri puta manje parkirališta od većine europskih gradova, nužni su nam tuneli, koji će povezati nove garaže i spojiti donjogradske blokove i Gornji grad. To je jedini način budući da više ne možemo proširivati ceste a da ne uzimamo prostor pješacima. A ne možemo ni zrakom voziti - rekao je Dadić, koji dodaje da provedba studije ovisi o političkoj volji.
Prvi tunel, koji će biti dvotračan, jednosmjeran i dug 600 metara, prolazit će odmah uz buduću podzemnu garažu na Cvjetnom trgu te kraj nove garaže na Tuškancu, a spajat će Gundulićevu ulicu s početkom Dubravkina puta.
Usporedo s njim, ali u smjeru juga, gradit će se drugi tunel slične duljine, koji bi trebao spojiti Dubravkin put s Medulićevom ulicom. Oba tunela spajat će se sa stotinjak metara dugim tunelom ispod Rokova perivoja, kako bi se omogućila nesmetana prometna komunikacija. Između izlaza iz podzemnih tunela na Dubravkinu putu, prema ovoj viziji, sagradit će se četverotračna prometnica koja će se kod Jabukovca spajati s novim rotorom. Novo čvorište vodit će u još tri nova tunela, i to u mjeru istoka, zapada i sjevera.
Dakle, četvrti tunel povezivat će novi rotor na Jabukovcu s ulicom Zelengaj, a u budućnosti bi se taj tunel od 570 metara mogao produžiti prema Pantovčaku ili čak prema Črnomercu.
Peti, također dvosmjerni tunel, vodio bi od čvorišta na Jabukovcu do Gupčeve zvijezde, a njegova duljina bila bi 620 m. S istočne strane novog rotora vodio bi tunel prema Vončininoj ulici na Šalati, a njegova dužina je oko 900 m. Najduža podzemna prometnica vodila bi od križanja Draškovićeve i Đorđićeve sve do Belostenčeve ulice na Medveščaku, a taj, za sada posljednji tunel, bio bi dug čak kilometar.
Prometni stručnjaci koji su izradili studiju kažu da bi se nakon provedbe njihovog projekta, koji bi uz centar rasteretio i promet između južnog i sjevernog dijela grada, mogla postepeno graditi sjeverna tangenta, i to na udaljenosti od samo jednog kilometra od Trga bana Josipa Jelačića. Time bi se, tvrde autori studije, mogao zaokružiti prometni prsten oko grada, a bilo bi moguće i spajanje sljemenskog tunela na gradske ceste.
B.Blašković i A. Milković