Svakog dana Josip uzduž i poprijeko prijeđe zagrebačku Planinsku ulicu. Zbog zdravlja se, kaže, mora kretati što je više moguće, a ova mu je ulica na uobičajenoj ruti. Ipak, ugodna šetnja na svježem jutarnjem zraku redovito se brzo pretvara u ogorčenost jer svakih nekoliko metara Josip pronađe tragove nemara izvođača radova na toj prometnici. Ovdje živi od 1996., a situacija mu se svake godine čini sve gora.
- Ovaj nogostup je napravljen prije dvije, tri godine i već je raskopan, pokazuje nam Josip i dodaje da je takvih primjera u ulici mnogo. U planiranju je, smatra, ključ uspjeha - umjesto da se novi beton prokopava jer je ispod njega potrebno provući cijevi ili kablove, bolje bi bio unaprijed razmisliti što je sve potrebno ugraditi pa tek onda nanositi završni sloj asfalta. Osim što je praktičnije i jeftinije, nogostupi bi tako ljepše izgledali.
Iz podružnice Zagrebačke ceste objašnjavaju kako postoji mogućnost radova na istim lokacijama radi novih priključaka ili zbog kvarova na komunalnim instalacijama koji se moraju sanirati. Osim toga, ljeti i zimi se provodi redovito održavanje cesta za što su u 2021. godini ugovorena sredstva u iznosu od nešto više od 174 milijuna kuna bez PDV-a.
- Za radove iz ugovora s gradskim četvrtima za programe komunalnih akcija za 2021. godinu unutar kojih se izvode radovi na ulicama osiguran je dodatan iznos od 40.647.533,65 kn bez PDV – a, dodaju iz Zagrebačkih cesta.
Iako kažu da u katastru Grada Zagreba postoji katastar vodova koji bi trebao pokazivati njihov točan položaj i dubinu na kojoj se nalaze, sudski vještak Žarko Željko kaže kako problem nastaje zbog toga što on nije dovoljno precizan. S njim smo još jednom obišli Planinsku ulicu, kako ne bi sve ostalo na tezama prolaznika poput Josipa i time odbačena kao nestručna.
- Događa se da se prije početka radova ne zna gdje se što nalazi, već se mora rezati asfalt i kopati da bi se to otkrilo. Nema ni planiranja ni dugoročne strategije, tvrdi Žarko. Bogatije zemlje tomu pristupaju drugačije - kroz instalacijske kanale provlače se sve instalacije i cijevi pa se radnici kroz šahtove spuštaju do njih.
Planinska ulica pak pokazuje kako se to radi na hrvatski način. Nogostup je raskopan, a asfalt nije ni izrezan ravno, već u različitim kvadratnim oblicima. Cestu prelazimo preko pješačkog prijelaza koji se samo napola vidi jer jedan dio prekriva noviji sloj asfalta. Nogostupi imaju nekoliko nijansi, ili kako naš sugovornik kaže “krpe na zakrpama”, ali to je u ovoj ulici najmanji problem. Nalazimo i na mjesto na kojemu je u svega nekoliko metara uspjelo stati šest dugih pukotina. Sudski vještak Željko objašnjava da one mogu nastati iz dva razloga.
- Najčešće je riječ o slijeganju tla jer podloga nije dobro napravljena ili je u pitanju asfalta. Onaj kojeg koristi podružnica Zagrebačke ceste je kvalitetan, ali treba paziti da bude vruć i da vremenski uvjeti budu dobri. Ako se radovi obavljaju dok recimo pada kiša asfalt se jednostavno neće dobro povezati s podlogom, objašnjava Željko. Način na koji su popravljani nogostupi u Planinskoj daleko je od ideala europskih metropola.
- Ovo nije korektno napravljeno. Svi nogostupi su krpani i imaju rupe, znači jako loše. Umjesto samo zakrpavanja, cijeli bi se oštećeni dio trebao odrezati i napraviti ponovno jer krpanje, i to još ovako tanko, na kraju dovodi do pucanja.
Susjed Josip vjeruje da problem nastaje i zbog toga što se ne koristi dovoljno asfalta.
- Znam primjere kada su ljudi vidjeli radnike, rekli 'dajte nama deset kvadrata napravite' i platili na ruke. Taj materijal onda jednostavno fali negdje drugdje, govori nam Josip vidno ogorčeno. Smeta ga što građani ne razmišljaju o tome da se materijal plaća novcem Grada Zagreba, odnosno svih njegovih građana koji bi trebali propitkivati kako se on troši. Osim toga, važna je odgovornost izvođača radova i projektanta koji će nadgledati radove.
- Netko mora sastaviti troškovnik u kojem će biti jasno navedena širina, kvadratura, potrebna kvaliteta materijala, zbijenost zemlje, debljina asfalta i sva tehnička pitanja. Kao inženjer strojarstva često sam sudjelovao u građevinskim projektima i znam što bi se sve trebalo poštivati, kaže Josip. Iz Zagrebačkih cesta su poručili da radove na prometnicama kontroliraju, nadgledavaju i konačni rezultat ovjeravaju nadzorni inženjeri koji imaju ugovor s Gradom Zagrebom.
