Prošlo je godinu i pol od zadnjeg prosvjeda građana protiv spalionice medicinskog otpada na Rebru. Građanske inicijative sada ponovno upozoravaju na neizvjesnost cijelog projekta te apeliraju vlasti da informiraju javnost o tome u kojoj je fazi izgradnja spalionice ili je ona službeno obustavljena.
Građani se brzo pobunili
Trebala se graditi na adresi Kišaticeva 12 na Maksimiru, u sklopu bolničkog kompleksa na Rebru, i svega nekoliko desetaka metara od kuća. Najavljena je krajem 2022. godine, kada je i počela javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš. No, građani su brzo krenuli u akciju. Projekt izgradnje spalionice medicinskog otpada na Rebru tako je naišao na dugotrajnu agoniju koja još uvijek nije završila. Potpisivala se peticija, koja je narasla na više od 13.000 potpisa, organizirani su prosvjedi te su stizali prigovori građanskih inicijativa i udruga za zaštitu okoliša da projekt Ministarstva zdravstva i KBC-a Zagreb nije u skladu s važećom prostornoplanskom dokumentacijom te zakonskim aktima.
U svibnju 2023. obustavljen je, no privremeno, jer je 2024. godine KBC krenuo u novi postupak procjene utjecaja na okoliš objekta za gospodarenje otpadom. Prosvjedi su ponovno krenuli te je zadnji održan u studenom 2024., u isto vrijeme kada je Vili Beroš, bivši ministar zdravstva, završavao istražni zatvor zbog korupcijske afere; otada se ne događa ništa.
Osim učestalih opomena građanskih inicijativa na štetnost spalionice po zdravlje građana, ovog puta upozoravaju i da se cijelom projektu pristupa neozbiljno.
- Javnost ima pravo znati vodi li se ovaj postupak zakonito, transparentno i u skladu s javnim interesom. Sve manje od toga znači nastavak prakse u kojoj se odgovornost razvodnjava, a građani se svode na nijeme promatrače postupaka koji izravno utječu na njihov životni prostor - poručuje Maris Špero, predsjednica Građanske inicijative Maksimir za Zagreb.
Na službenim su stranicama KBC-a Zagreb još uvijek objavljeni detalji za izgradnju spalionice, inače u vrijednosti većoj od 4,3 milijuna eura, od čega se dio planirao sufinancirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Prema inicijalnom planu spalionica je već trebala biti izgrađena. Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb u priopćenju za medije upozorava da vlasti javnost mjesecima drže u neizvjesnosti.
"NPOO prozor za financiranje ovog projekta je zatvoren. Rok za prijavu istekao je 30. rujna 2025., a svi ključni rokovi za provedbu ulaganja iz NPOO-a su završeni. Zato je opravdano pitati nije li javnost mjesecima držana u neizvjesnosti oko projekta koji više nije moguće provesti ni u rokovima ni po mehanizmu na kojem je financijski i tehnički bio postavljen", navode i ističu da se prema Zakonu o zaštiti okoliša propisuje da se postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva, uz mogućnost produljenja za najviše dva mjeseca ako su nužne dopunske radnje.
"Unatoč tome, javnost je već dvije godine ostala bez jasne informacije o ishodu postupka, bez meritorne odluke i bez transparentnog obrazloženja o tome u kojoj je fazi predmet i postoje li još pravne pretpostavke za njegovo vođenje", dodaju.
Uz građane stalo i Ministarstvo gospodarstva
Spalionici na Rebru protivile su se tisuće građana te su svoje nezadovoljstvo više puta iskazali prosvjedima. Građani su se okupili oko više inicijativa "Stop spalionici Rebro" i "Maksimir za Zagreb", a uz njih je stala i udruga Zelena akcija.
Udruge su više puta isticale da projekt nije usklađen ni s GUP-om, nije predviđen ni novim, ni s drugim dokumentima.
Projekt početkom 2023. nije odobravalo ni Ministarstvo gospodarstva.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u postupku procjene utjecaja na okoliš ne odobrava projekt niti realizaciju projekta spalionice otpada u KBC-u Zagreb, priopćili su tada.
Održan prosvjed u Zagrebu: ‘Smrdi na korupciju, samo zato projekt guraju dalje!‘
Čak su i stručnjaci s Građevinskog fakulteta u Zagrebu proveli istraživanje "Numerička analiza pronosa onečišćenja iz dimnjaka spalionice medicinskog otpada u urbanom okolišu" u kontekstu projekta spalionice KBC-a Zagreb. U istraživanju navode da će emisije iz takve spalionice svakako premašiti zakonski dopuštene granice, no ukazali su na pristup ovakvom načinu zbrinjavanja otpada koji jedini može dovesti do učinkovite zaštite okoliša i smanjenja neželjenih emisija u okoliš.
Tri godine kasnije
Iz inicijative Maksimir za Zagreb ističu da Zakon o prostornom uređenju iz 2013., po kojem se ovaj predmet vodi, uređuje uvjete planiranja i provedbe zahvata u prostoru te da je upravo na tom terenu otvoren jedan od ključnih sporova vezanih uz Rebro.
Kao sporno podsjećaju i na tumačenje prema kojem se spalionica pokušava prikazati kao građevina u funkciji osnovne zdravstvene namjene, iako se radi o zahvatu gospodarenja otpadom sa zasebnim prostornopravnim implikacijama.
"Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (Marija Vučković, HDZ) moralo je reagirati onog trenutka kada je iz spisa postalo razvidno da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (Branko Bačić, HDZ) izdavanjem potvrde o usklađenosti zanemarilo zabranu iz članka 42. stavka 5. Zakona o prostornom uređenju iz 2013., jer se postupak zaštite okoliša ne može zakonito nastaviti na aktu koji je donesen protivno izričitoj zakonskoj normi", navode u priopćenju.
Građanske inicijative i tri godine kasnije traže da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije bez odgode javno objavi u kojoj je fazi postupak izgradnje spalionice. Traže da se javno očituju postoje li i dalje pravne pretpostavke za njegovo vođenje i da se, ako su one otpale, projekt formalno obustavi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....