Gradska odluka da se planira ukinuti mjeru roditelja odgojitelja, a postojećim korisnicima srezati prava, izazvala je revolt među 5.800 obitelji korisnika, ali i roditeljskih udruga.
Iz Hrvatske udruge roditelja odgojitelja (HURO) rekli su nam da razmatraju i mogućnost tužbe.
- Mi ćemo se sigurno pozivati na naša stečena prava. Zatražili smo mišljenje pravnika da vidimo postoji li mogućnost tužbe – rekli su nam predstavnici.
U petak je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec objavila da planiraju ukinuti mjeru roditelja odgojitelja koju u ovom trenutku koristi 5808 roditelja s 19.536 djece a za trenutne korisnike mjesečnu novčanu naknadu srezati s 4.600 kuna neto, na 1000 kuna. Osim toga, roditelji tu naknadu više neće primati do 15. godine najmlađeg djeteta kao dosad, nego do sedme.
Roditelji, u velikoj većini nezaposlene majke, dobivaju pritom mogućnost da se zaposle i djecu upišu u vrtić što dosad nisu mogle. Iz Grada kažu da će samo na tome sljedeće godine uštedjeti 320 milijuna.
Pola milijarde kuna godišnje
Opravdanje za tu odluku jest da mjera roditelja odgojitelja nije polučila značajnije demografske učenike, ali i da Grad godišnje košta visokih 528 milijuna kuna. Osim toga, prema Gradu, ta mjera nepovratno šteti majkama koje su dugogodišnje korisnice mjere, a onda nakon godina provedenih doma imaju velikih problema povratkom na tržište rada.
Udruga Obitelji 3plus, koja predstavlja obitelji s više od troje djece, javno je priopćila da im je "ovakav prijedlog Odluke potpuno neprihvatljiv".
- Oduzimanje bilo kakvih stečenih i ugovorom definiranih prava diskriminacija je svih postojećih korisnika mjere roditelj odgojitelj. Postojeći korisnici mjere roditelj odgojitelj donijeli su dugoročnu odluku. Jedan od roditelja je dao otkaz, potpuno se posvetio obitelji i odgoju djece, a cijela obitelj je tome prilagodila svoje financijske, kreditne, stambene i organizacijske obveze – kažu.
Pritom, da ne bi sve išlo na Grad, iz Udruga podsjećaju da je jedno od predizbornih obećanja HDZ-a još 2016. godine glasilo je: "Donijet ćemo zakon o pravima i statusu roditelja – odgojitelja u obiteljima s četvero i više djece".
- Koliko još trebamo čekati na potez nadležnog ministarstva i Vlade da se realizira ovo obećanje? - pitaju iz Udruge.
Odvjetnica Višnja Drenški Lasan također smatra dvojbenim da se stečena prava sada tako oduzimaju, ali da prije bilo kakvih tužbi, ustavnih propitivanja i prigovora treba ustanoviti jesu li postojali legitimni razlozi za ukidanje te mjere.
- Postoji li ozbiljna studija te mjere koja bi pokazala da mjera nije polučila demografske učinke i da postoji opravdanje za njeno ukidanje? Opravdanje, prema meni, tu ne mogu biti uštede ili gradnja dječjih vrtića, nego mora biti ono za što je mjera i donesena, a to je demografija – napominje Drenški Lansan.
Učinici nisu vidljivi?
Ipak, prema mišljenju Grada, demografski učinci nisu bili uvjerljivi. Naime, 2020. godine rođeno je ukupno 7865 djece, odnosno 264 manje nego 2016. godine kada je mjera uvedena. Stoga, kako mnogi smatraju, cilj nije bila demografija nego biračka baza Milana Bandića.
Lovro Marković, gradski zastupnik Mosta ipak smatra da iako je Bandićeva mjera bila populistička, to nije razlog za njeno ukidanje.
- Bandićeva mjera je možda bila populistička, ali Tomašević je izigrao stečena prava. Smanjivanje roditeljske naknade na 1000 kuna znači da ju je de facto ukinuo, ali se htio ograditi od tužbi. Koja će majka sada pristati na to? Čini mi se da je ovo protuustavno zadiranje u prava – govori Marković napominjući da se Most zalagao za tzv. Finski model, odnosno da se mjera ne ukine, nego da se naknada spusti na 3.100 kuna, a roditelju odgojitelju omogući posao na pola radnog vremena.
Isto tako, Slaven Dobrović, zastupnik Domovinskog pokreta, također, smatra da ukidanje nije dobra odluka. Prema njemu, ovo je veliki udarac na demografiju.
- Uskoro ćemo imati automobile bez vozača i škole bez djece, čini mi se. Tomašević je pokazao da nije dosljedan. Na Gradskoj skupštini je rekao da privremeno prekida prijave za mjeru i da će izaći s analizama. Međutim, nismo vidjeli ikakve ozbiljne analize je li ta mjera funkcionirala ili nije – zaključuje Dobrović.