U POVODU VALA OTKAZA

"Sada je vrlo dobar trenutak za restrukturiranje Zagrebačkog holdinga"

Treba vidjeti koliko će uspješno gradske i državne vlasti iskoristiti trenutačno povoljne okolnosti na tržištu rada

Tomislav Tomašević

 Dragan Matic/Cropix

Što misle o prijedlogu Uprave kojim bi više od 500 zaposlenika ostalo bez posla, devetnaest sindikata Zagrebačkog holdinga trebalo bi se očitovati do srijede, 12. siječnja, ali prema svemu sudeći, to će moći učiniti i nakon zakonskog roka. Njihov očekivani odgovor je odbijanje prijedloga uprave i inzistiranje na sistematizaciji radnih mjesta, dokumentu koji nije napravljen, kako bi se točno znalo koliko je izvršitelja potrebno u pojedinoj poslovnici na svakom sistematiziranom radnom mjestu.

Lista otkaza

Sindikati ne misle da postoji višak među pet skupina složenosti poslova s ​​koeficijentima u rasponu od 1,8 do najvišeg koeficijenta od 4,2, a ističu i kako nedostaje operativnih kadrova u svim poslovnicama. Iako je gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao da će otkazi obuhvaćati rukovodeće pozicije, pokazalo se da je na listi više do stotinu nižepozicioniranih radnika, među kojima 30 čistačica, 19 domara, 30 skladištara, 20 zaštitara, 7 vozača, 12 neraspoređenih radnika, ali i 30 zaštićenih radnika. Započeti proces savjetovanja Uprave i sindikata Holdinga trebao bi trajati nekoliko mjeseci.

Iako je proces otpuštanja viška radnika uvijek težak i delikatan, sada su okolnosti ipak drugačije nego u vrijeme financijske krize, kada su deseci tisuća radnika morali napuštati privatni sektor, a izlaz im je nerijetko bio zapošljavanje u državnoj, javnoj i lokalnoj upravi. Kada je riječ o samom Zagrebačkom holdingu, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta napominje da je to izoliran proces u kojem su otpuštanja potaknuta jako teškom financijskom situacijom i desetljećima neodgovornog zapošljavanja, pa je sadašnja vlast bila prisiljena na taj korak. "Sagledavajući Zagrebački holding u širem kontekstu, trenutak za restrukturiranje vrlo je dobar jer postoji niz pogodnosti koje bi trebale olakšati smanjivanje broja zaposlenih", kaže Nestić.

image

Danijel Nestić

(Ekonomski institut) Pitanje je samo u kojoj se mjeri njihove kompetencije poklapaju s potrebama, kao i spremnosti preuzimanja novog posl

Darko Tomas/cropix

Novac iz fondova EU

Pritom na prvo mjesto stavlja sredstva iz europskih fondova, koja su angažirana kroz brojne projekte u javnom sektoru, a uključuju i zapošljavanje dodanih kadrova. U tom smislu višak zaposlenih unutar dijelova Holdinga moguće je preusmjeriti tamo gdje su potrebni.

Pitanje je samo u kojoj se mjeri njihove kompetencije poklapaju s potrebama, kao i spremnosti preuzimanja novog posla. Višak zaposlenih, dodaje Nestić, moguće je rješavati i otpremninama, neki se mogu odlučiti za vlastiti posao, primjerice, putem dostupnih sredstava za samozapošljavanje, ili potražiti drugo radno mjesto.

Ono što je sigurno, jest to da je danas lakše provoditi restrukturiranje, ne samo gradskoj upravi, već i na državnoj razini, a lakše je i ljudima prihvatiti novu situaciju nego što je to bilo u razdoblju recesije, jer im je na raspolaganju više opcija, ističe Nestić.

Dodaje kako se mogu očekivati i drugi oblici restrukturiranja najavljeni kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, prije svega reforma plaća u javnom sektoru. No sve je to mnogo lakše ako za reformu postoje sredstva iz europskih fondova. Ostaje vidjeti koliko će uspješno gradske i državne vlasti iskoristiti trenutačno povoljne okolnosti na tržištu rada.

image

Igor Žonja

(Portal Moj posao) Već neko vrijeme u Hrvatskoj se traži radnik više. Oko 52% oglasa odnosilo se na Zagreb i Zagrebačku županiju

Ronald Gorsic/cropix

Stanje na tržištu

Oglasa za posao prošle je godine bilo osam posto više nego 2019.

Potražnja za radnicima u vrijeme pandemije nije se smanjila, već se mnogi poslodavci i dalje žale na nedostatak radne snage.

Tijekom prošle godine, pokazuju podaci platforme MojPosao, objavljeno je više od 74 tisuće oglasa za posao, 42 posto više nego 2020. godine i osam posto više u odnosu na pretpandemijsku 2019.

Prema podacima koje iznose, najtraženija zanimanja lani su bila konobar, prodavač, vozač, skladištar, kuhar, programer te radnik u proizvodnji.

U odnosu na godinu ranije, najveći rast broja oglasa zabilježen je u kategorijama ljudski resursi (130 posto) i arhitektura (127 posto), dok je u odnosu na 2019. najveći rast zabilježen u kategorijama graditeljstvo, geodezija, geologija, rast od 51 posto, te zdravstvo i socijalni rad s rastom od 46 posto.

Portal MojPosao ističe i kako je u 2021. na oglase pristiglo više od 1,5 milijuna prijava posloprimaca, što je 6 posto više nego 2020. i 21 posto više nego 2019.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. siječanj 2022 02:12