Čak 150 hektara, površina veća od 206 nogometnih igrališta, odnosno polovine Maksimirskog parka. Toliko je šume nestalo u proteklih devet godina na Medvednici. Sada se to može i jasno vidjeti zahvaljujući planinarki, programerki i poduzetnici Ladi Kovjanić.
“Kao strastveni planinar, Medvednicu smatram svojim drugim domom, utočištem od ljetnih vrućina i plućima grada Zagreba koja svi zajedno dijelimo. Godinama provodim vikende istražujući njezine staze i tražeći mir koji je u posljednjih nekoliko godina sve češće zamijenjen osjećajem tuge i ogorčenja. Šetnje omiljenim rutama pretvorile su se u preskakanje panjeva, zaobilaženje nepreglednih čistina i gaženje kroz duboko blato. Teška šumarska mehanizacija iza sebe ostavlja prizore koji izgledaju kao ratna zona, a povijesne planinarske staze, koje su generacijama održavali volonteri, danas su na mnogim mjestima trajno razrovane i uništene", napisala je Kovjanić na svojoj stranici.
Veliko istraživanje
Potaknuta prizorima s terena i vlastitim videosnimkama blata i uništenih puteva odlučila je pokrenuti detaljno računalno istraživanje i analizu satelitskih snimaka europske misije Sentinel-2 u devetogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2026. godine, otkako su dostupne snimke visoke rezolucije.
"Koristeći napredne algoritme za mjerenje indeksa zelenila NDVI, eliminirajući oblake i prirodne promjene kroz godišnja doba, računalo je godinu po godinu bilježilo svaku ranu na Medvednici. Sustav je u devet godina izolirao ukupno 150 hektara izgubljenog šumskog pokrova. Međutim, ova je brojka izrazito konzervativna i oprezna procjena. Kako bi algoritam bio znanstveno točan i kako bismo izbjegli tehničke pogreške na snimkama, u obzir su uzete isključivo pojedinačne površine sječe veće od 0,10 hektara, odnosno 1.000 kvadratnih metara. To znači da su stotine manjih sječa, probijanja manjih šumskih puteva i selektivnih prorjeđivanja pod krošnjama ostali ispod radara ovog modela. Prave brojke i stvarna šteta u šumi su neusporedivo veće", nadodaje programerka.
Analize DHMZ-a i znanstvena istraživanja upućuju na to da klimatske promjene utječu na intenzitet vremenskih ekstrema, čije su posljedice sve vidljivije diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, uključujući Zagreb, gdje se sve češće suočavamo sa snažnim olujama i vjetrovima. Nestanak šumskog pokrova pritom ne znači samo smanjenje zelenih površina i gubitak prirodnih staništa, već može potaknuti i niz međusobno povezanih negativnih posljedica za okoliš.
Stručnjaci objasnili je li najstarije stablo u Maksimiru moralo stradati
Detalji analize
"Analiza rađena pomoću satelita Sentinel-2 donosi detaljan uvid u sječu i gubitak šumskog pokrova na području Parka prirode Medvednica i parka Dotrščina, u razdoblju od 2017. do 2026. godine. Kako bi analiza bila potpuno pouzdana, računalni program je namješten tako da u obzir uzima samo područja sječe veća od 0,10 hektara, odnosno 1.000 kvadratnih metara, čime se izbjegavaju pogreške na satelitskim snimkama i uspješno odvaja stvarna sječa od prirodnog sušenja pojedinačnih stabala", opisuje Kovjanić.
Za praćenje sječe koristi se NDVI indeks, koji mjeri količinu, zdravlje i gustoću zelenila. Zdrava šuma Medvednice ima visoke vrijednosti, uglavnom između 0,8 i 0,9, dok nakon sječe, kada ostanu golo tlo i panjevi, indeks znatno pada. Algoritam izdvaja područja na kojima je indeks pao za više od 0,24, a prethodne su godine bila prekrivena gustom šumom s vrijednošću iznad 0,65. Usporedbom ljetnih snimaka od 2017. do 2026. godine program svake godine prepoznaje i crvenom bojom označava zone sječe. Pritom se koriste snimke iz ljetnih mjeseci, a oblaci, maglica i druge smetnje automatski se uklanjaju iz analize.
"Izračunate površine opustošenih površina u obziru uzimaju zakrivljenost Zemlje koristeći službenu hrvatsku kartografsku projekciju HTRS96/TM, nagib terena se ne preračunava već je površina prikazana u tlocrtu. Sentinelov jedan piksel predstavlja 10x10 metara površinu u stvarnosti, što znači da bilježi nešto veće sječe, dok sječe poput ovih na videu gdje je devastiran planinarski put ostaju nevidljive", opisuje programerka.
Ušli smo u Maksimir. Oluja je pokosila 3000 stabala, prizori su nas zapanjili
Mapiranje hrvatskih šuma
Na karti su, osim crvenih ogoljenih područja, radi lakše orijentacije, prikazani planinarski putevi svijetloplavom bojom, čiji gpx tragovi su preuzeti sa stranica Hrvatskog planinarskog saveza. Klikom na posječeno područje u skočnom prozoru prikazuju se detalji s izvornom satelitskom snimkom, površinom i datumom nastanka.
"Budući da nisam pravnica, nisam se bavila pitanjima legalnosti sječe, ali znam da nadležne institucije, Hrvatske šume i Park prirode Medvednica, obično to opravdavaju čišćenjem šume nakon oluja. Zato ću u sljedećem koraku točno provjeriti datume tih oluja. Osim toga, otprilike polovica šuma na Medvednici u privatnom je vlasništvu", kaže Kovjanić za Index.
Kako otkriva, njezin je plan mapirati sve veće šumske površine u Hrvatskoj.
"Nakon Sljemena, istovjetnu kartu napravila sam za Ćićariju. I oko toga se diglo dosta prašine, a namjeravam otvoriti poseban portal koji će omogućiti uvid u sve veće šumske površine u cijeloj Hrvatskoj, uz poseban naglasak na zaštićene površine poput parkova prirode", rekla im je Kovjanić za kraj.
Ona na tom projektu surađuje sa Zelenim odredom, neovisnom braniteljskom udrugom koja se bavi zaštitom prirode, ponajprije istraživanjem i prijavljivanjem sumnji na nezakonitu sječu šuma i nepravilnosti u gospodarenju otpadom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....