Stanarima Gornjeg Grada je prekipjelo i kreću u prvu veliku akciju kojom traže uklanjanje barikada na Markovom trgu. Poslali su dopis nadležnim institucijama te peticiju sa 600 prikupljenih potpisa stanara. Idealno rješenje za sve uključene strane, prema mišljenju stanara, bilo bi preseljenje institucija s Markovog trga na logistički manje zahtjevne i lakše dostupne lokacije, no pristaju i na kompromis.
- Upravo je postavljanje policijskih barikada, blokada cijelog Markovog trga te izostanak plana za buduće prometovanje razlog zbog kojeg smo se kao stanari Gornjeg grada, gradske četvrti koja nama predstavlja mjesto življenja, obitelj, obiteljsko nasljeđe, uspomene i budućnost, a vladajućim političkim opcijama predstavlja samo radno mjesto, odlučili ujediniti i ukazati na nepravilnosti, kontradiktornosti, nelogičnosti, nedosljednosti i neefikasnosti takvog čina, stoji u dopisu poslanom institucijama, a koji potpisuju stanari Gornjeg grada.
U svome dopisu istaknuli su brojne probleme i nelogičnosti zbog koji konstantno postavljaju pitanje efikasnosti policijskih ograda. Neki od razloga su prolazak nelegitimiranih osoba od obližnjih ulica do crkve Sv. Marka. Prolazak nelegitimiranih osoba koje nagovaraju policijske djelatnike na popuštanje i dozvoljavanje prelaska Trga. Parkiranje privatnih vozila policijskih službenika koji stražare na ne-označenim parkirnim mjestima, što je prometni prekršaj, te tako smanjuju preglednosti ulice i štićene lokaciji. Stanarima, između ostalog, smeta i nezainteresiranost jednog dijela policijskih službenika koji u službenim vozilima čak igraju igrice na mobilnim uređajima.
Cilj postavljanja ograde treba biti sprječavanje nasilnih događaja, ali stanari tvrde kako je realnost potpuno drukčija te da se u ovakvoj situaciji napad može izvesti na razne načine.
- Ako se na sjevernoj strani Markovog trga mogu stvarati gužve, ako nelegitimirane osobe mogu prelaziti Trg, ako policijski službenici provode vrijeme na mobilnim telefonima, zaista postojanje zaštitne ograde postaje u najmanju ruku nelogično, a potom i nepotrebno, govore građani dodajući kako svim tim događajima svjedoče svakodnevno.
Stanare muči i njihova sigurnost. Prvi problem po pitanju sigurnosti je prekomjerna brzina službenih vozila kroz zonu smirenog prometa, gdje je ograničenje 30 km h, a ulice su uske i nisu previđene za takve brzine. Stanje građevina, domova i institucija, bilo je pogoršano i prije potresa zbog konstantnih vibracija koje stvara prekomjerni promet. Stanari u strahu za svoju sigurnost spominju i kontinuirani posjeti stranih državnih predstavnika te brojne prosvjedi koji se odvijaju na Markovom trgu, ali i u ulicama pokraj gdje oni žive.
Gornji grad je gradska četvrt koje je ujedno i zaštićena kulturna cjelina s velikim brojem spomenika nulte kategorije. Šest muzeja, dvije srednje škole, osnovna škola, tri crkve,dječji vrtić, sjemenište, župni ured, zvjezdarnica, tunel, parkovi, povijesna kula s povijesnim topom te pregršt kulturnih palača, samo je dio toga što Gornji grad čini posebnim.
- Barikade, suncobran ispred barikada, govornica, prosvjednici, policijski službenici, prometne gužve i nepropisno parkirana vozila, samo nagrđuju tu sliku i obezvrjeđuju značaj Gornjeg grada. Potpuno je nakaradno da se Zagreb kroz medije, upravo slikama Crkve Sv. Marka, predstavlja kao kulturna i turistička destinacija, a stvarnost su policijske barikade, stiropor na nogostupu koji služi kao izolacija prosvjednicima koji svakodnevno tamo prosvjeduju, suncobran postavljen ispred barikada i hrpa automobila nepropisno parkiranih u najslikanijoj ulici u Zagrebu, mišljenje je stanara Gornjeg grada.
Na kraju dopisa stanari su iznijeli kako pristaju i na kompromis. On ide u smjeru otvaranja većinskog dijela Markovog trga kako bi građani mogli nesmetano prolaziti, a posjetitelji pristupiti trgu koji je ograđen. Zaštićeni dio za ulazak za Vladu i Sabor prihvatljiv je jedino ako neće ometati normalno kretanje stanara i posjetitelja.
-Realnost je da na Gornjem gradu NE postoji regulirano zaštićeno područje, već samo improvizirano zaštićeno područje, NE postoji sustav upravljanja u kriznim i rizičnim situacijama, NE postoji sustavno i propisano postupanje s trećim osobama u takvim situacijama, NE postoji dosljednost u postupanju službenika, NE postoji nikakva smjernica za budući izgled Markovog trga niti postoji bilo kakva volja da se posluša stanare i da se na Gornjem gradu uvedu jasno definirana pravila i smjerovi kretanja.