- I tako... reda ipak ima. Samo je ponekad za njega potrebno izgubiti glas urlajući, napisala je Martina Batinica nakon dva dana intenzivne borbe. Kaže kako je bilo potrebno pet godina da se lipe uz ogradu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije oporave od posljednje rezidbe i ove godine napokon procvatu. Zato su se stanari i pobunili kada su zatekli najavu ponovnog orezivanja. Udruge, stanari i struka složni su kako u svibnju, kada je sezona oprašivača i gniježđenja ptica, za to nije vrijeme. Priča je na kraju, izgleda, dobila sretan kraj.
Oko slučaja lipa ispred Ministarstva, kako smo ranije pisali, angažirao se i Kruno Pekas, u javnosti poznatiji kao ‘vrtlar Kruno‘. Objasnio kako od 1. ožujka do 1. listopada naprosto nema siječe, orezivanja ili rezanja grmova na svim javnim i privatnim površinama. Proljeće je, kaže, vrijeme kada se priroda budi i kada su pčele i drugi oprašivači sve brojniji i u potrazi su za hranom. U konačnici, to nije u skladu s EU smjernicama. Apelirao je tako na obustavu rezidbe lipa i kestena u Zagrebu i pozvao na mirno okupljanje ispred zgrade Ministarstva.
Okupili se građani
Građani se jesu okupili. Međutim, to je završilo zajedničkom kavom. Orezivanje je, saznali su - obustavljeno. Kako je tekla ova borba, koje korake su poduzeli i kako je došlo do pozitivnog epiloga ispričala nam je Martina Batinica, pokretačica inicijative.
- U srijedu 30. travnja vidjela sam obavijest uz molbu da se maknu automobili radi orezivanja 3. svibnja. Nas par iz ulice otišli smo u Ministarstvo pitati o čemu se radi. Nismo nikoga mogli naći, to je bio dan prije produženog vikenda. Kada smo uspjeli, nismo dobili pozitivnu reakciju. Kasnije smo saznali da je planirano orezivanje bilo reakcija na prijave građana, a ispostavilo se kako je riječ o jednom pojedincu koji se žali zbog ‘smanjenje vidljivosti u ulici‘, navela je.
PROČITAJTE VIŠE Vrtlar Kruno diže bunu protiv Ministarstva: ‘Dođite svi ujutro, moramo ovo zaustaviti, pogledajte obavijest na vratima...‘
Tog dana nisu uspjeli postići rezultat. Ipak, 1. svibnja ljudi su počeli dijeliti Martininu objavu na Facebooku, tako joj se javio i vrtlar Kruno te Zeleni.
- Navečer smo dobili obavijest od osobe zaposlene u Gradu kako je sve došlo i do zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta. Rečeno nam je kako pokušava stupiti u kontakt sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, kaže Martina.
U međuvremenu, čitava inicijativa zavrijedila je medijsku pažnju i tako su saznali da je sam drvored pod zaštitom Zavoda. Ministarstvo, dakle, nije imalo dozvolu, a kako tvrdi Martina u razgovoru s njima shvatila je da nisu nisu ni znali da im je dozvola potrebna.
Zaštitari im rekli- zaustavljeno je!
- Do Ministarstva je stigla vijest da je naša inicijativa poprimila neke razmjere te su dan prije navijestili da će orezivati samo oko lampi. Navečer, dobili smo neslužbenu obavijest da je orezivanje obustavljeno. Ipak ujutro smo se okupili, predstavnici Zelenih, Zeleni klik i nas nekolicina stanara. Tada nam je prišla gospođa zaštitarka i rekla da neće biti orezivanja, navodi.
Martina je i dalje bila u strahu kako će nakon što se slegne medijska hajka lipe ipak orezati. Tako je insistirala da Zeleni traže pismenu potvrdu. Tada je zavod izdao obavijest da lipe mogu neometano cvasti.
- Lipe su mi u ravnini prozora i već pet godina gledam taj osiromašeni cvat. Međutim, sada su sigurne i neizmjerno sam zahvalna svima, pogotovo vrtlaru Kruni, kaže.
PROČITAJTE VIŠE Ministarstvo zaustavlja radove zbog Vrtlara Krune? ‘Htjeli smo pomoći stanarima, evo što smo odlučili‘
Uredba (EU) 2024/1991 o obnovi prirode, koju su donijeli Europski parlament i Vijeće u lipnju 2024., prvi je pravno obvezujući akt Europske unije kojim se izričito nalaže obnova degradiranih ekosustava u državama članicama. Među ciljevima se ističe zaštita i povećanje populacija oprašivača te očuvanje i proširenje pokrivenosti krošnjama stabala, osobito u urbanim sredinama. Tako obrezivanje kada je vegetacija već krenula može dugoročno oslabiti i ozlijediti stabla, smanjiti dostupnost hrane i skloništa za oprašivače i druge životinje te povećati urbano pregrijavanje jer se gubi hladovina i smanjuje kapacitet stabala da hlade zrak..
Naime, regulativa naglašava kako aktivnosti poput sječe, orezivanja i uklanjanja vegetacije moraju biti usklađene s biološkim ciklusima što uključuje zabranu takvih radova u razdobljima gniježđenja ptica i aktivnog djelovanja oprašivača.
Orezivanje drveća usred svibnja, kada su pčele najaktivnije, a ptice još u gnijezdima, ukazuje na to kako gradske službe još uvijek ne prate dovoljno ekološke standarde.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....