Na Gornjem gradu, čiji su stanovnici dobrano osjetili potres, oštećeno je prilično mnogo znamenitih zgrada, od kojih su neke spomenici kulture u kojima ljudi stanuju.
Više je oštećenja u unutrašnjosti kuća, i to ponajprije onih koje stoje na njegovu obodnom dijelu na nekadašnjem gradskom bedemu Gradeca.
Kako doznajemo, oštećenja ima i Palača Dverce, ali ne znatnih. Slična je situacija i u Donjem gradu, gdje su također stradale mnoge privatne stambene zgrade koje su kulturno dobro ili su dio zaštićene povijesne cjeline, čiji su vlasnici uglavnom očajni jer su nakon procjene stanja statike, ako se nisu morali iseliti, ostavljeni uglavnom prepušteni sami sebi da se pobrinu za nastalu - nazovimo to tako - relativno manju štetu.
Stare 300 godina
Na Gornjem gradu, primjerice, iznutra su vrlo oštećene povijesne kuće u Visokoj 10 i 12 s početka i kraja 18. stoljeća, u kojima je dio djetinjstva proveo Antun Goran Matoš i stanovao Ivan Kukuljević Sakcinski, ali i druge imaju neke slične probleme.
- Ne mogu to ni opisati. Mislila sam da se kuća ruši. Mi smo u središnjem stanu koji je najviše oštećen, imamo pukotine i na nosivim i na nenosivim zidovima koje su nevelike, ali i dvije velike brazde po pet centimetara na boltama. Najgore je prošao dio krova na koji je pao veliki dimnjak, a dva su dimnjaka još napukla - rekla nam je jedna članica obitelji Korejzl koja je ipak nastavila živjeti u stanu.
Oštećenja stanova i kuća ima i u Demetrovoj ulici, primjerice stan u Palači Mesić, sagrađenoj na bedemu u 18. stoljeću, u kojoj se nalazi Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar.
- Počeo se tresti dio kuće prema Dubravkinu putu, padale su prašina i žbuka. Tresle su se trstika i šuta koje su u ispuni etaže, odnosno podovi koji su od greda, s trstikom i šutom između njih. Taman sam se probudio, otrčao sam u prednji dio kuće koji ima betonske podove. Popucali su neki zidovi u stanu i na hodniku, ali nisu toliko duboki da se u njih mogu ugurati prsti, uglavnom je pala žbuka - kaže Danilo Volmut, stanovnik Gornjeg grada.
Čistio cestu
Potom je otišao, nastavlja, pred zgradu i lopatom čistio cestu jer je bila puna dijelova crepova i dimnjaka.
Upravo su se mnogi dimnjaci na tom području grada urušili i pali na ulice. S još tri susjeda, Volmut je lopatama čistio ulice Gornjeg grada.
Kuća nasuprot Palače Arko jako je stradala, kao crkva sv. Ćirila i Metoda, arhitekta Hermana Bolléa, koja ima veća oštećenja.
U Donjem gradu slična je teška situacija. Oni koji stanuju u zgradama spomenicima kulture kod obnove općenito imaju strože uvjete od drugih.
Sredstva od spomeničke rente, za koja mnogi pitaju ovih dana, još su uglavnom prije preusmjerena na neke druge prioritete te će novac za obnovu Zagreba vjerojatno ići drugim putem. Dakle, otvorena su pitanja kako reagirati ako netko ima, primjerice, oštećeno stubište ili otvoren krov.
Kako doznajemo, za to se može obratiti za pomoć Civilnoj zaštiti, koja može nekoga poslati (nakon što se najprije obavi procjena sigurnosti), ali su liste čekanja velike.
Mnogi su se stanari zato odlučili da će sami s majstorima sanirati potencijalna oštećenja koja su opasna ili mogu prouzročiti daljnju štetu, poput otvorenog krova, pa će uz račun kasnije tražiti odštetu.
- Tko god na spomeniku ima manje oštećenje i zgrada je označena zelenom bojom, pa može bez angažmana struke i papirologije sam riješiti neke popravke kao što su puknuti prozori, rupe manjih dimenzija ili staviti ceradu na mjesta gdje je palo nekoliko crepova, neka to sam učini, a oni s crvenim i narančastim oznakama neka ni ne prilaze kućama - kaže Stipe Tutiš, pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika.
Uklanjanje dijelova
Naime, pred njima je more oštećenih objekata na tom području grada i još traje prva faza, a to je uklanjanje najopasnijih dijelova, dodaje S. Tutiš.
Pritom, nastavlja, ne zaboravimo da je potres s velikom štetom bio prije samo dva, tri dana. Konzervatorima je problem što se i njihova zgrada na Gornjem gradu urušila u unutrašnjosti te ne mogu doći do svojih stvari, i inače ih je malo, a sada su svi na terenu.
Savjeti za stanare čije su zgrade spomenici kulture
- Na stranicama Ministarstva kulture jučer su objavljeni upute i obrazac.
- Kod manjih oštećenja stambene zgrade spomenika pomozite si sami ako je to moguće. U slučaju puknutog prozora, manjih rupa ili pada nekoliko crepova stavite najlon (ako nije opasno), i to ako su zgrade nakon pregleda statičara označene zelenom bojom: u crvene i narančaste ne ulazite.
- Pozovite sami majstore za ono najnužnije, tako to mnogi rade ovih dana i uzimaju račune koje će kasnije poslati gradu ili državi kad se dogovori odšteta, no nije ni njih lako angažirati ovih dana. Tko god može, neka sam hitno nekog angažira - recimo, na otvorenom krovu.
- Nazovite Civilnu zaštitu ili upravitelje zgrada i tražite pomoć pri radovima na zaštiti objekta, ali budite svjesni da je više od 7000 prijavljenih oštećenja, a mnoga od njih su na spomeničkim zgradama.