Možda jedna od najposjećenijih zagrebačkih slastičarnica, Amélie u Staroj Vlaškoj, ostala je bez svoje natkrivene terase. Ta se terasa nalazila uz povijesnu Kuću Lacković-Žigrović na broju 5, koja je u groznom stanju, otvorenog krovišta, pa su mnogi na prvu pomislili da je razlog uklanjanja terase ta opasna građevina. No razlog je, kako doznajemo, drukčiji.
- Ustanovilo se da je jednim dijelom područje gdje je bila naša natkrivena terasa privatno, da nije od Grada, tako da smo se odlučili pomaknuti i sad imamo nekoliko stolova baš u francuskom stilu na otvorenom, više gore u ulici. Nakon 15 godina pokazalo se da Grad nije vlasnik te čestice, baš u sklopu istrage o vlasništvu nad Kućom Žigrović, koja jest u lošem stanju jer ima mnogo vlasnika, od kojih neki nisu u Hrvatskoj... - objasnila nam je Žaklina Troskot, vlasnica slastičarne.
Dodaje da ih je ovaj razvoj slučaja potaknuo i da se konačno pomaknu od opasne građevine jer iako su postavili krov nad terasu, razmišljali su o traženju bolje pozicije. O slučaju Kuće Lacković-Žigrović pisali smo više puta i upozoravali na njezino grozno stanje, tim više što se nalazi u srcu turističke špice obilaska u Zagrebu.
Krov Vlaške 5 već dugo izgleda kao da mu vrlo malo nedostaje da se kompletno uruši. Problemi su u više vlasnika i nerješenim imovinsko pravnim odnosima, navodno Grad nije godinama znao ni kome bi se obratio vezano za obnovu te kuće. Činjenica da su otkriveni vlasnici dijela nekadašnje terase slastičarne uz samu kuću, vjerojatno svjedoči o tome da se slučaj poćeo otpetljavati.
Zanimljivost je te kuće da je riječ o nekadašnjem hramu slobodnih zidara u centru Zagreba, za koji legenda kaže kako su u 18. stoljeću bili masonska loža biskupa Maksimilijana Vrhovca. Tu su prije desetak godina pronađene i zidne slike koje govore tome u prilog. Ta se loža nalazila u jednom dijelu kuće u prizemlju. O tome je bilo rasprava, je li tu doista bila, no Gradski zavod za zaštitu spomenika prije desetak godina proveo je otkrivene zidne slike kao ostatak tragova masonske lože.
Kuća je primjer barokno-klasicističke arhitekture s kraja 18. stoljeća, a već je godinama skrivena iza plastičnog plašta. Kuća je djelo graditelja Josipa Pazelta. Uglovna poluugrađena prizemnica razvedenog tlocrta, prislonjena uz dvorišni zid dvora Zagrebačke nadbiskupije, nastala je između 1794. i 1795. pregradnjom starije jednokatnice. Na zaglavnom kamenu portala isklesana je muška bradata glava, godina 1795. i inicijali vlasnika: I(van) L(acković). Primjer je trgovačko-stambene kuće s kraja 18. stoljeća.
Na stranici tjednika Ekspress 24 sata pronalazimo podatak kako su Žigrovići između dva svjetska rata odselili u Španjolsku, Kanadu i SAD, ostavljajući Vlašku 5 nacionalizaciji i “podruštvljenju” nakon 1941., te nitko od nasljednika nije pokazao interes za povratom.
Prvi Žigrović pojavljuje se na samom kraju 19. stoljeća. Godine 1902. ovdje se nalazila pivnica.
Trenutno se u zemljišnoj knjizi kao vlasnici upisani. Republika Hrvatska, obitelj Belušić, Božić, vide se i uknjižbe založnog prava od prošle godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....