Rok za dodjelu novčane pomoći građanima čije su nekretnine stradale u potresu 22. ožujka završava 31. listopada ove godine, ali u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja neslužbeno su nam jučer rekli da se razmišlja o tome da se taj rok produlji. Nije još poznato na koliko bi se rok produljio, ali sigurno bi se pomaknuo za mjesec dana, ako ne i do kraja godine.
Novca ima
- Zaprimili smo niz upita na tu temu, i s obzirom na to da je puno posla razmišljamo da produljimo rok jer novca za tu namjenu još uvijek ima - rekli su nam jučer u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Vlada Republike Hrvatske je, podsjetimo, 7. svibnja ove godine donijela Odluku da se rebalansom proračuna osigura 141 milijun kuna za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je potom 2. lipnja ove godine objavilo javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Radi se o novčanoj pomoći do 12 tisuća kuna za svaku samostalnu jedinicu u zgradi, odnosno za svaki stan, a spomenuti iznos namijenjen je za pomoć za hitne sanacije dimnjaka, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja / pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu, ugroziti život ili zdravlje ljudi. Prijave su se zaprimale putem elektroničke usluge e-hitni popravak zgrada oštećenih u potresu sustava e-građani od 10. lipnja.
Prijave su mogli podnositi vlasnici i suvlasnici zgrada ili je to u njihovo ime mogao napraviti: upravitelji zgrade, predstavnik suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade te suvlasnici obiteljskih kuća. No, premda su se prijave zaprimale digitalno, građani koji to nisu mogli podnijeti svoj su zahtjev mogli predati osobno. U Ministarstvu graditeljstva neslužbeno doznajemo da su, što se tiče samih zahtjeva, prilično fleksibilni te da je čak dio dokumentacije navodno moguće dostaviti i naknadno.
Prema pravilima bi trebalo dostaviti i račune koji se izdaju tek po završenim radovima, ali neslužbeno doznajemo da u Ministarstvu čak i toleriraju da se konkretni računi dostave naknadno, ali važno je dostaviti svu dosad skupljenu dokumentaciju.
Dokazi o oštećenosti
Svu dokumentaciju treba, navodi se, priložiti u skeniranom formatu, po principu "jedan dokument-jedna datoteka". Priznaju se.pdf i.jpg formati datoteka. Priloženi dokumenti moraju biti cjeloviti i potpuni, te skenirani tako da je vidljiv i čitak cijeli sadržaj skeniranog dokumenta. Prilikom podnošenja prijave treba upisati točnu adresu oštećene zgrade koja se prijavljuje (županija, grad, ulica i kućni broj) te k.č.br. te k.o. na kojoj je zgrada izgrađena.
Podnositelj treba navesti u prijavi tip zgrade, upisati broj posebnih dijelova zgrade, te priložiti dokaze odnosno izvode iz zemljišnih knjiga; plan posebnih dijelova te međuvlasnički ugovor i sl. Potom treba priložiti dokaze o oštećenosti, a prilaže se potpuna dokumentacija o oštećenju zgrade koja se prijavljuje, uključivo i fotodokumentacija o oštećenjima.
Dokumenti koji se prilažu, mogu biti: zapisnik s očevida oštećenja ovjeren od ovlaštenog inženjera, potvrda o šteti, fotodokumentacija, snimka zatečenog stanja izrađena od strane ovlaštene osobe - ovlaštenog inženjera građevinarstva ili strojarstva, ili sudskog vještaka.