U paviljonima Zagrebačkog velesajma u kojima se održavaju neki od najposjećenijih gradskih sajmova dio sustava dojave požara još je toliko stare tehnologije da se na njega ne mogu jednostavno spojiti suvremeni sustavi za automatsko otključavanje evakuacijskih vrata. Velesajam sada kreće u modernizaciju vrijednu 808.110 eura bez PDV-a, kojom bi evakuacijska vrata, vatrodojava i centralni nadzor trebali početi funkcionirati kao jedinstven sigurnosni sustav.
Problem nije samo tehnički detalj u manje korištenim objektima. Projektanti izričito navode zastarjelu tehnologiju vatrodojave u paviljonima 6, 7, 7A, 8, 9 i 11A. Upravo su paviljoni 6, 7 i 7A, primjerice, bili dio prošlogodišnjeg Interlibera, koji je u četiri paviljona okupio više od 360 izlagača, dok je ovogodišnja Ambienta održana, među ostalim, u paviljonima 9 i 11A.
Za neke od postojećih sustava projektna dokumentacija na koju se pozivaju datira još iz 1999. godine. Zbog toga će se na pojedinim lokacijama prvo koristiti privremeno rješenje, sve dok se ne ugradi novi sustav dojave požara.
U požaru vrata se moraju sama otključati
Najvažnija promjena za posjetitelje bit će način na koji će zgrade reagirati u slučaju požara. Projekt predviđa da požarni alarm automatski otključa sva električno zaključana vrata na evakuacijskim pravcima, isključi kontrolu pristupa koja bi mogla spriječiti izlazak i automatska vrata prebaci u sigurnosni režim.
Isto se mora dogoditi i ako nestane električne energije. Sustav je projektiran tako da kvar centralnog nadzora ili komunikacije ne smije spriječiti izlazak ljudi iz objekta. Drugim riječima, sigurnosna funkcija vrata mora imati prednost pred njihovim uobičajenim zaključavanjem.
Postojeća vrata će se tamo gdje je moguće nadograditi panik-letvama koje omogućuju otvaranje jednostavnim pritiskom, bez ključa ili kartice. Dotrajala vrata mijenjat će se novima, a na frekventnijim prolazima ugrađivat će se i nova automatska klizna vrata koja istodobno moraju funkcionirati kao evakuacijski izlazi.
Na pojedinim izlazima postavljaju se i panik terminali, elektroničke brave, čitači kartica te zelene signalne bljeskalice koje pokazuju da su vrata otključana i prolaz slobodan. Iz centralnog sustava moći će se pratiti jesu li vrata otvorena, zatvorena, zaključana ili otključana, kao i eventualni kvarovi i alarmi.
Privremeno rješenje za staru vatrodojavu
Upravo tu stara infrastruktura postaje problem. Za paviljone 6, 7, 7A, 8, 9 i 11A projekt navodi da postojeći sustav dojave požara nema mogućnost jednostavnog dodavanja izlaznih modula kojima bi se upravljalo evakuacijskim vratima.
Dok ti sustavi ne budu zamijenjeni, predviđa se prijelazno rješenje: svi panik terminali povezat će se s postojećom vatrodojavnom centralom preko dodatnog releja koji će u slučaju požarnog alarma istodobno osloboditi vrata. Pri budućoj zamjeni vatrodojave već će se morati predvidjeti puna integracija s evakuacijskim sustavom.
Projekt obuhvaća paviljone 1, 2, 5, 6, 7, 7A, 8, 8A, 9, 10A, 11A, 12, 16, 25, 29, 34 i 34A, dvije upravne zgrade, objekt RK i Južni ulaz.
Osim vrata i vatrodojave, modernizira se i mogućnost hitnog isključivanja električne energije. Uz ulaze u pojedine objekte postavljaju se crvena tipkala kojima se u slučaju požara može isključiti glavno napajanje paviljona, dok sigurnosna rasvjeta i vatrodojava ostaju u funkciji. Samo u paviljonu 16 predviđena su četiri takva tipkala i oko 300 metara vatrootpornog kabela.
Glavni projekt cijelu je investiciju procijenio na 810.000 eura bez PDV-a, gotovo jednako sadašnjoj procijenjenoj vrijednosti natječaja od 808.110 eura. Izvođač bi nakon uvođenja u posao trebao imati šest mjeseci za završetak modernizacije.
Prema dokumentaciji, cilj natječaja je da se kompleks u slučaju požara ponaša kao povezan sustav u kojem alarm automatski oslobađa izlaze, ukida prepreke za evakuaciju i osoblju u nadzornom centru odmah pokazuje što se događa na pojedinim vratima.
Drakulić: ‘Sama starost sustava ne znači da je nesiguran‘
Miodrag Drakulić, stručnjak za zaštitu od požara, profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu te predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara (HUZOP), upozorava kako se iz same godine projekta ipak ne može zaključiti da su paviljoni nesigurni.
- Sama činjenica da se za dio sustava navodi projekt iz 1999. godine upućuje na to da je riječ o tehnološki zastarjelom sustavu. To, međutim, ne znači automatski da sustav nije ispravan ili siguran ako se uredno održava i redovito, jednom godišnje, ispituje - kaže Drakulić.
Za stvarnu procjenu sigurnosti, dodaje, važnije je koliko ljudi istodobno boravi u paviljonu, koliko ima evakuacijskih izlaza, koliki je njihov kapacitet te postoje li mjesta na kojima bi tijekom evakuacije moglo doći do zagušenja. U sajamskim prostorima važan je i raspored štandova i prolaza.
- Ne može se sigurnost evakuacije procjenjivati samo na temelju vatrodojave. Treba znati postoje li ostali aktivni sustavi zaštite od požara, kao što su npr. sprinkler sustav i sustav odimljavanja, kakva je vrsta detektora požara, kako su organizirani i označeni evakuacijski izlazi te kako su različiti sigurnosni sustavi međusobno povezani - objašnjava.
Upravo zbog velikog broja ljudi koji se tijekom sajmova mogu istodobno naći u paviljonima, smatra kako bi sigurnost trebalo sagledavati cjelovito. Takva analiza, kaže, zahtijeva stručnjake iz elektrotehnike, strojarstva, arhitekture i građevinarstva, a može uključivati i napredne računalne simulacije kojima se otkrivaju potencijalna uska grla pri evakuaciji.
Činjenicu da Velesajam sada kreće u modernizaciju Drakulić vidi kao znak da je potreba za poboljšanjem sustava prepoznata. No upozorava da pitanje evakuacije nije specifično samo za sajamske paviljone.
- U Zagrebu postoji niz starijih objekata kod kojih treba provjeriti kako je riješena evakuacija i općenito sigurnost u slučaju požara. Primjerice, kod dijela nebodera u Novom Zagrebu važno je pitanje postoji li alternativni izlaz ako zgrada ima samo jedno stubište te jesu li evakuacijski putevi stvarno prohodni ili su zakrčeni namještajem, biciklima i drugim predmetima. To su ozbiljna pitanja zaštite od požara koja se moraju promatrati za svaki objekt zasebno - zaključuje Drakulić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....