Trg Ivana Kukuljevića u zagrebačkom naselju Špansko odnedavno krasi novi mural Ivana Oštarčevića, poznatog domaćeg crtača, grafičara, slikara i muralista.
Ovo nije prvo djelo perspektivnog umjetnika koje je dalo novi život fasadama diljem metropole. Oštarčević je prije nekoliko godina izveo street art intervenciju ‘Povratak u nepoznato‘ na zgradi u Ulici Vile Velebita u Studentskom gradu, oslikavao je prostore poput Laube i zatvora Remetinec, kao i zidove Art parka.
A posljednji mural imena “Don Quijote u novoj potrazi, u podnožju Medvednice, u sigetima rijeke Save, za novim velikanima, onima koji mu tek mogu svjedočiti i širiti velebne i neupitne podvige”, nastao je u sklopu Festivala zajednice koji se održao sredinom svibnja u zagrebačkoj četvrti Špansko, na poziv nezavisne kustosice i istraživačice Antonelle Solenički i multimedijalnog umjetnika i performera Igora Grubića.
- Obzirom na poziciju murala, a riječ je o vanjskom bočnom zidu knjižnice Vladimira Nazora, kao i logici imenovanja ulica u kvartu, za polazišnu točku rada uzeo sam književnost što se odlično uklopilo u moje trenutne interese koji su velikim dijelom posvećeni novom iščitavanju klasika svjetske i nacionalne književnosti pri čemu je Cervantesovo najpoznatije djelo ostavilo poseban utisak na mene. Lik Don Quijote postao je točka s koje sam dalje gradio likovni i konceptualni okvir murala zamišljajući novu iteraciju, novu avanturu viteza koja se odvija na putovanju preko Alpi, a s odredištem u Zagrebu gdje se nalazi s domaćim piscima i spisateljicama kako bi razmijenio priče, iskustva i doživljaje te potencijalno pronašao i autora za svoju novu knjigu - otkrio nam je Oštarčević.
Tim se činom, kaže, referira i zapravo poigrava sa sudbinom originalnog drugog nastavka Cervantesove knjige koja nastaje kao reakcija i iz revolta na neautoriziran nastavak drugog autora, čime nastoji i osvijetlili tu priču i nanovo aktualizirati pitanje autorstva.
- U samom su konačištu, gdje se susreću, prisutni književnici koji su živjeli, djelovali ili su vezani uz Zagreb, a redom su to: Vjenceslav Novak, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Janko Polić Kamov, Miroslav Krleža, Ivana Brlić-Mažuranić, Marija Jurić Zagorka i August Šenoa; a obje cjeline rada provlače se kroz topografiju (starog) Zagreba. Ono što me dodatno privlači u slikanju murala jest taj neposredan, opipljiv i živ odnos sa zajednicom, kao i osjećaj snažne odgovornost za djelovanje u javnom prostoru koji obilježava prostore i živote građana. Stoga u pripremama za rad volim posvetiti vrijeme dubinskom istraživanju teme, njene okolice, kao i potrebama tih zajednica - pojašnjava umjetnik za Jutarnji list.
A upitali smo ga i koji mu je mural najdraži. Iako ne voli izdvajati vlastite radove jer ih vidi kao logičan i kontinuiran proces, priznaje da bi mogao izdvojiti upravo ‘Povratak u budućnost‘ u Studentskom gradu u koji su bili uključeni predstavnici i stanovnici te ali i okolnih zgrada u nizu razgovora koji su se tijekom realizacije pretvorili u kvartovske piknike, kuhanje kava i dijeljenja svježe pečenih kolača.
- Naravno, takve situacije zapravo su sastavni dio većine projekata u koje sam bio uključen i uistinu je drugačije iskustvo imati taj direktan uvid i diskusije, kao i osjećaj uljepšavanja životnih cjelina - poručio je Oštarčević koji iza sebe također ima zavidan broj solo i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući sudjelovanje na bijenalima slikarstva, trijenalima kiparstva i grafike te u galeriji Karas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....