Kako pomoći sportašima da nakon završetka svoje vrhunske sportske karijere nastave raditi na onoj poslovnoj razini, odnosno kako potaknuti mlade sportske nade da paralelno studiraju kako bi kasnije bili sigurni da će ih na tržištu rada dočekati novo mjesto pod suncem? Odgovore na to pitanje pokušala je pronaći Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, a rezultat je projekt MLEA (MicroLearning Entrepreneurship for Athletes) koji su u utorak predstavili na MLEA konferenciji. Ovim projektom nastoji se ostvariti obrazovni potencijal sportaša s naglaskom na razvoj vještina koje im inače nisu dostupne zbog fokusiranja na sportsku karijeru.
- U ovom projektu je ZŠEM oformila konzorcij s dvije vrhunske europske poslovne škole, a to su Stockholm School of Economics i njemački the Otto Beisheim School of Management (WHU). Razvili smo inovativan program koji će našim sportašima pomoći u tranziciji iz vrhunske sportske karijere u poslovnu karijeru u poduzetništvu - istaknuo je Mato Njavro, dekan i profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta koja upravlja međunarodnim konzorcijem i koordinaciju Erasmus+ Sport MLEA projekta.
Osim ovih dvaju temeljnih partnera, u projekt je uključeno i pet vodećih sportskih dionika iz zemalja regije - Hrvatski olimpijski odbor, Olimpijski komitet Srbije, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine, EUSA - University sport in Europe (Slovenija) te Olimpijski komitet Slovenije.
U sklopu dvogodišnjeg projekta razvili su i online platformu s prilagođenim, modularnim kurikulumom o poduzetništvu za sportaše i bivše sportaše. U tu su svrhu snimljeni videomaterijali u kojima stručnjaci donose uvod u ključne koncepte vezane uz poduzetništvo. Kako bi se postigao veći angažman, MLEA je u tu platformu integrirala elemente gamifikacije, a na kraju se može dobiti i certifikat.
- Pitali su me zašto nam je u ZŠEM-u sport toliko važan, ali vratimo li se na antičku Grčku, vidjet ćemo da su i oni kombinirali ljubav prema fizičkim aktivnosti s intelektualnima - rekao je Njavro u svom uvodnom govoru. U njihovoj školi već sad studira više od 200 sportaša, a nadaju se da će ovaj projekt pomoći transformirati njihovu sportsku karijeru u poduzetništvo.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila je kako je dualna karijera izuzetno važno pitanje zbog čega se o njemu raspravlja i na razini Europske unije.
- Hrvatska Vlada kontinuirano vodi brigu o dualnom obrazovanju naših sportaša kroz državne nagrade i školarine. Osim toga, kroz novi Zakon o sportu vodili smo računa upravo o stipendijama za 1200 novih sportašica i sportaša te doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za sportaše - rekla je ministrica Brnjac. Ujedno je pozvala sve institucije da zajedno rade na rješavanju ovog pitanja te nastave promovirati i podupirati dvojne karijere jer su uspješni sportaši naši najbolji ambasadori.
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sudjelovala je na MLEA konferenciji kao članica Međunarodnog olimpijskog odbora. Budući da profesionalna sportska karijera traje relativno kratko, poručuje Grabar Kitarović, sportaše je važno integrirati u društvo.
- Pametna odluka svakog društva je integrirati sve svoje članove pogotovo one koji su stekli takve vrhunske kvalitete kao što je slučaj kod sportaša. Uključiti ih u ekonomski život znači vrlo pozitivne posljedice ne samo na njihov osobni, nego i razvoj čitave zajednice, države, ali i razvoj na svjetskoj razini - smatra.
Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, naglašava kako je ključno poduzetništvo u sportu učiniti atraktivnijim te pronaći način da se sportašima omogući paralelno razvijanje dviju karijera - najprije sportske i akademske, a kasnije sportske i poslovne.
- Za to moraju biti osigurani neki preduvjeti kao što je drugačiji način studiranja. Sportašima bi se trebalo izaći u susret jer oni koji dva puta dnevno treniraju ne mogu ispunjavati svoje akademske obaveze na uobičajen način - rekao je Mateša.
Nakon kratkog predstavljanja projekta, uslijedila su dva važna panela. U prvom su sudjelovali Zlatko Mateša, profesionalni košarkaš Damjan Rudež koji je igrao u NBA-u, streličarka Snježana Pejčić, taekwondoistica Martina Zubčić te profesori Sascha Schmidt s njemačke partnerske škole i Martin Carlsson-Wall iz Švedske.
I dok su neki od njih paralelno studirali, drugi su se radije fokusirali isključivo na svoju sportsku karijeru. Ipak, pred kraj profesionalne karijere shvatili su da moraju otvoriti vrata i drugim mogućnostima, odnosno karijeri kojoj će se posvetiti do kraja svog radnog vijeka.
- Važno je da mlađi osvijeste da je obrazovanje bitno i da ga ne bi trebali zapostaviti. Iako ta kombinacija studija sa sportskom karijerom zna biti teška, sportaši su ti koji ne odustaju kad naiđu na prepreku, a na kraju će se to sigurno pokazati kao dobar izbor - poručila je streličarka Snježana Pejčić, koja je fakultet upisala s 30 godina. Danas će bez zadrške priznati kako je to primjer koje mlađe generacije ne bi trebale slijediti jer je puno kompliciraniji.
S druge strane, Martina Zubčić Dušak na panelu je ispričala kako se u njezinoj obitelj nastavak obrazovanja nikad nije dovodio u pitanje. Iako je željela studirati arhitekturu, zbog obaveza koje dolaze s profesionalnom sportskom karijerom to nije bilo moguće pa je upisala Ekonomski fakultet. Posao je pronašla u tvrtki Rimac automobili gdje je ostala do danas.
- Iz mog iskustva, nošenje s poslovnim stresom je mačji kašalj u odnosu na neke stvari koje su se događale na treninzima i natjecanjima. Tako da to je ogromno iskustvo koje na tržištu rada dosta znači - tvrdi.
I dok su profesori sa švedskog i njemačkog fakulteta priznali kako se ideju kombiniranja sporta i studija u početku nije doživljavalo ozbiljno, Damjan Rudež pojasnio je kako stvari funkcioniraju u Americi.
- NBA plaća školarinu svakom igraču koji je tamo igrao barem tri godine jer su shvatili da se ulaganjem u daljnju karijeru sportaša čuva i njihov imidž - kaže Rudež. Brojni igrači nisu toliko uključeni u druge aktivnosti nevezane uz sport i zapostavljaju svoje obrazovanje pa je ovo idealan način da se tome doskoči. Nakon pauze od nekoliko mjeseci, i sam je odlučio studirati.
Drugi panel bio je rezerviran za mlađe sportske zvijezde koje paralelno i studiraju. Kajakašica na mirnim vodama Anamaria Govorčinović, plivač Nikola Miljenić, Dorja Blažić koja se bavi mačevanjem i gimnastičarka Christina Zwicker govorili su o najvećim izazovima s kojima se susreću.
Ključnim preduvjetima za uspjeh smatraju upornost, ustrajnost, dobru organizaciju, ali i podršku okoline. Tako Christina Zwicker i Dorja Blažić nisu propustile istaknuti koliko im je značajno bilo to što je ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog Damir Jelenski imao razumijevanja za njihove sportske obaveze. Kasnije su obrazovanje nastavile na ZŠEM-u koji se također pokazao kao prava podrška. Nikola Miljenić je pak otišao na američki koledž na kojem se sportske i akademske obaveze uspješno kombiniraju svjestan da plivanje nije sport kroz koji se tijekom karijere može osigurati dovoljno za cijeli život.