Na papiru primjer održive, moderne i ekološki osviještene tvrtke, a u praksi - dvorište puno otpada?
Pogon tvrtke Tehnoplast profili iz Obrezine kod Šćitarjeva, inače dobitnice europskih sredstava za projekte "zelene tranzicije" u sveukupnoj vrijednosti od 2,6 milijuna eura, na ovom posjedu drži nesortirani otpad.
U središtu dvorišta ogromna je rupa, a u njoj i oko nje plastika, drvo, pune vreće smeća, čelik, staklo i pur pjena. Dok količine građevinskog i glomaznog otpada izgledaju zabrinjavajuće, vlasnik negira bilo kakve prekršaje i poručuje da je riječ o "privremenom skladištu, deponiju na privatnom posjedu koje se prazni". Što se točno događa? Otišli smo na teren, nakon što su nam u posjed stigle fotografije koje prikazuju stanje u pogonu.
Tvrtka Tehnoplast profili bavi se proizvodnjom elemenata za montažne kuće, ventilirane fasade i metalne konstrukcije. Proizvodnja kojom se bavi, a koju je važno spomenuti, jesu zidovi za niskoenergetske zgrade i gotovo "nulte zgrade". Radi se o objektima koji troše znatno manje energije za grijanje, hlađenje, rasvjetu i toplu vodu od klasičnih zgrada. Uglavnom su građene s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnom stolarijom. Zgrada gotovo nulte energije je pak viša kategorija. Radi se o zgradama koje imaju izuzetno nisku potrošnju energije, najveći dio te energije pokrivaju iz obnovljivih izvora, njihove su konstrukcije optimizirane tako da gube manje topline.
Pet projekata financira EU
Takav način proizvodnje je primjer zelene gradnje, no građevinski i glomazni otpad u rupi na zemljištu iste tvrtke daleko je od primjera tzv. ekološke osviještenosti. I dok baca otpad od svoje proizvodnje tamo gdje možda i ne bi smjela, sudjeluje u čak pet projekata sufinanciranih iz EU fondova u sklopu programa "Konkurentnost i kohezija": radi se o sljedećim projektima za koja su dobivena sredstva EU u vrijednosti od 2,6 milijuna eura.
- Tvrtka Tehnoplast Profili za proizvodnju, trgovinu i usluge je korisnik pet projekata financiranih sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Radi se o sljedećim projektima: Predgotovljene zgrade gotovo nulte energije proizvedene na industrijski način, Certifikacija sustava potkonstrukcija ventiliranih fasada i sustava lagane čelične konstrukcije za montažne građevine, Jačanje konkurentnosti proizvodnje montažnih građevina ulaganjem u IKT, Panelni konstrukcijski sustav pasivne gradnje, Tehnoplast profili d.o.o. - jačanje konkurentnosti ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju.
U okviru projekta Predgotovljene zgrade gotovo nulte energije proizvedene na industrijski način, jedan od partnera na projektu je Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, naveli su u očitovanju iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova uz priloženu tablicu iznosa sredstava koja su im bila dodijeljena:
Što kaže zakon?
Posjetivši Obrezinu i parcelu na kojoj se nalazi raznorazni otpad iz proizvodnje, imali smo što vidjeti - veliku rupu, a oko nje i u njoj otpad.
- Zar ponovno trovanje tla i voda? Pozivamo sve nadležne institucije da hitno reagiraju i spriječe daljnje zagađenje. Građane pozivamo da ne šute. Prijavljujte, snimajte i dijelite sve dok ne zaustavimo ekološku sramotu, poručili su iz Udruge Ekologija grada na svojim društvenim mrežama gdje su upozorili na ovaj problem.
Prema Zakonu je zabranjeno bilo kakvo bacanje otpada u okoliš, izvan mjesta koje je predviđeno za odlaganje, ali prema očitovanju Državnog inspektorata za Jutarnji list svaki proizvođač otpada može na lokaciji na kojoj je nastao otpad, privremeno ga skladištiti godinu dana od dana nastanka otpada, a zatim ga predati ovlaštenoj osobi koja posjeduje akt za gospodarenje otpadom za tu vrstu otpada.
- Proizvođač otpada (izvorni proizvođač) može na lokaciji na kojoj je nastao otpad privremeno skladištiti otpad godinu dana od dana nastanka tog otpada, a zatim ga predati ovlaštenoj osobi koja posjeduje akt za gospodarenje otpadom za tu vrstu otpada, pojašnjavaju.
No, njegovo odlaganje otpada od proizvodnje ne bi bilo problematično da se na parceli tvrtke nalazi betonski ograđeno postrojenje na koje ga odlaže poput onih kakva imaju reciklažna dvorišta ili da građevinski i glomazni otpad odlaže na bilo koji drugi prostor svoje parcele kojim ne zagađuje okoliš te preko koje sav otpad ne ulazi u zemlju i u podzemne vode.
- Može on otpad držati na svojoj parceli, ali ga ne smije kopati ispod zemlje. Susjedi koji žive u blizini više su se puta na njih žalili, čak su i tvrdili da je palio taj otpad, kazao je u razgovoru za Jutarnji Josip Pavlović, predsjednik Udruge Ekologija grada.
Ni, prema zakonu, takvo nešto nije dozvoljeno.
- Svako odbacivanje otpada u okoliš smatra se prekršajem iz čl. 18. Zakona o gospodarenju otpadom za što je člankom 167. stavkom 1. istog Zakona propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 2.654,60 do 26.544,56 eura i za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.327,33 do 13.272 eura, navode iz DIRH-a.
Dok ilegalno odlaže otpad na svojoj parceli, direktor i vlasnik postrojenja Tomislav Prlić tvrdi da njihova tvrtka primjenjuje sve principe zelene gradnje i reciklaže. Opovrgava optužbe da se radi o divljem odlagalištu.
- To nije to. To je naš privatni posjed, naš deponij. Otpad ne ostaje u toj rupi. Dečki kad idu s gradilišta istovare i idu dalje, govori nam i poručuje da se istovareni otpad kasnije vodi na reciklažna dvorišta.
Pavlović iz Ekologija grada upozorava da je takav princip i dalje sporan jer se radi o odlaganju u zemlju na vodozaštitnom području te da je jednostavno mogao napraviti podlogu za istovar kojom ne bi zagađivao podzemne vode.
- Ovdje se neupitno radi o tome da su iskopali rupu u koju tresu smeće, upozorava Pavlović dodajući da Tehnoplast nema namjeru maknuti taj otpad nego ga zakopati.
Prema saznanjima Jutarnjeg lista navedeno je odlaganje otpada prijavljeno Državnom inspektoratu.
- Tek po obavljenom inspekcijskom nadzoru bit ćemo u mogućnosti iznositi detalje te će sukladno Zakonu o Državnom inspektoratu prijavitelj u pisanom obliku biti obaviješten o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama, naveli su u odgovoru za Jutarnji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....