Zagrepčani čije su zgrade i kuće oštećene u potresu mogu do 6. svibnja u ponoć prijaviti štetu na Javni poziv za prijavu štete na imovini, odnosno u registar štete.
Tu informaciju o produljenju roka objavila je u utorak Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo, no velik broj građana iznenađen je viješću da takav registar postoji. Naime, u Facebook grupi “Potres u Zagrebu - Svi mi u centru” pokrenula se rasprava o produljenju roka, u kojoj su neki korisnici istaknuli da su tek sada čuli za registar, a bilo je i onih koji nisu shvatili što točno trebaju prijaviti.
Pet minuta
Jedan od članova grupe se tako pitao kako da prijavi štetu kada im još nije došao statičar za preliminarni pregled, a drugi koja je svrha tog registra.
Odgovore na pitanja smo potražili u Gradu, gdje su nam objasnili sve o registru. Za početak, važno je naglasiti da je registar podloga za konačnu procjenu štete od potresa, ali i baza preko koje će se sufinancirati obnova oštećenih kuća i zgrada.
Prema postojećoj zakonskoj regulativi, pravo na naknadu imaju samo objekti čija su oštećenja su veća 60 posto, s time da će se sufinancirati samo 5 posto ukupne cijene obnove. Novim zakonom ta bi se stavka o sufinanciranju obnove trebala promijeniti, odnosno povećati, no to će se znati kada on bude donesen.
Kad je riječ o prijavljivanju u registar, Mirka Jozić ističe da se prijava može napraviti u pet minuta - potrebno je unijeti ime i prezime, adresu, OIB te opis štete koji ne mora sadržavati procjenu. Nakon toga Grad će osnovati tehničko povjerenstvo od inženjera građevinarstva, strojarstva i arhitekata koji će posjetiti svaku prijavljenu adresu te potom utvrditi stvarnu štetu na građevini.
- Mnogi građani ovu fazu izjednačuju s onim što sada rade volonteri statičari u preliminarnim pregledima građevina. Naime, statičari volonteri sada samo izdaju naljepnicu o uporabljivosti zgrade, no ne i štetu. To će napraviti ovlašteni inženjeri koje će Grad angažirati - rekla je Jozić te dodala da je plan angažirati barem stotinjak inženjera.
Nova procjena
Kako se taj drugi krug procjene neće početi provoditi još neko vrijeme, građani mogu samostalno krenuti u obnovu te prilikom posjeta inženjera priložiti račune i projekt po kojem se izvode radovi. Naime, nakon što završi rok za prijavu, Grad treba prvo imenovati Stručno povjerenstvo (koje treba potvrditi Gradska skupština), pa raspisati javni poziv za prijavu te potom angažirati stručnjake koji će za 150 kuna bruto po satu raditi konačnu procjenu šteta, koja će, kaže, Jozić biti baza za prijavu za europske fondove.
U ovom trenutku se 12.800 građana prijavilo u registar, a statičari volonteri do sada su obišli 15.670 građevina. Jozić na kraju još jednom napominje da oni koji se ne prijave u registar neće dobiti nikakvu naknadu od države za sufinanciranje obnove zgrade ili kuće.