PRESICA GRADONAČELNIKA

Tomašević otkrio ime novog člana Uprave, pričao o vrelovodu i žičari: ‘Ne smije postati najbeskorisniji spomenik‘

Čuo sam se s predsjednikom HEP-a, rade na otklanjanju kvarova kako bi se do večeri normalizirala isporuka, rekao je o puknuću vrelovoda i nestanku grijanja za zapadni dio grada

Tomislav Tomašević

 Ranko Suvar/Cropix

Gradonačelnik Tomislav Tomašević održao je konferenciju za novinare na kojoj je, između ostalog pričao o kadroviranju u Holdingu, žičari i mjeri roditelj-odgojitelj.

- Prva tema su imenovanja u Holdingu. Naime, kao Skupština jutros smo u sastavu nas troje, gradonačelnik i zamjenici, održali sjednicu i imenovali nakon natječaja novog člana uprave Dubravka Karačića, za područje financija. On ima više od 20 godina iskustva, ovlašteni je revizor, u Holding dolazi nakon desetljeća u ZABI, a prije toga je obnašao vodeće funkcije u reviziji i poslovnom savjetovanju. Imat ćemo četiri člana Uprave, on dolazi za financije. Iskoristio bih priliku da podsjetim na još jedan natječaj, traju natječaji za podružnice o čemu odlučuje Uprava. Završio je rok za Arenu Zagreb, Gradska Groblja, Zrinjevac... Bilo je preko sto prijava za šest podružnica. Kreće proces selekcije. Sutra je zadnji dan natječaja za voditelje Robnih terminala, Tržnice, Zagreb Parking, Zagrebačke ceste, Gradsku plinaru i Zagreb plakat. Ovih još šest tvrtki i podružnica je u tijeku izbor, natječaj je do sutra.

- Što se tiče cijepljenja i testiranja, Zagreb je na 75 posto cijepljenih odraslih, došli smo na tri četvrtine, od četiri odrasla tri su dobila barem jednu dozu cjepiva, a 62,6 posto ukupnog stanovništva je dobilo bar jednu dozu. Završeno je cijepljenje za 67 posto odraslog stanovništva, dobili su sve doze cjepiva. Po tome je Zagreb ispred svih drugih županija u Hrvatskoj. Do 29.11. smo na punktu na Velesajmu cijepili više od 40 tisuća osoba. Do 29.11. je na punktovima u kvartovima cijepljeno 29 tisuća osoba. Na tim punktovima je booster dozu dobilo više od devet tisuća osoba. Podsjećam građane da uzmu i tu treću dozu kako bi pojačali zaštitu, bez obzira na sve rasprave o omikron soju, rekao je gradonačelnik.

Treća tema bilo je današnje puknuće magistralnog vrelovoda.

- Znate da se ne radi o ingerenciji Grada, nego HEP-a kao državne tvrtke, ali to utječe na kvalitetu života zapadnog dijela grada. Čuo sam se s predsjednikom uprave HEP-a, rade na otklanjanju kvarova kako bi se do večeri normalizirala isporuka. Radi se o magistralnom vrelovodu, pukao je na dva mjesta, u idućih nekoliko godina HEP je krenuo obnavljati mrežu. Ovo ljeto smo imali dosta radova, molili smo građane za strpljenje, jer je potrebno obnoviti mrežu u cijelom gradu. Ovaj vrelovod trebao bi se modernizirati u sljedećih nekoliko godina EU i vlastitim sredstvima, Grad će biti partner HEP-u. Moramo obnoviti i vodovodnu mrežu, izjavio je Tomašević.

Riječ je potom preuzela zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.

- Htjela bih skrenuti pozornost da je Zagreb objavio natječaj za stipendijske programe. Dosta smo tematizirali na Skupštini, usvojene su izmjene programa, u kontekstu predstavljanja proračuna od ove godine su izdvojena veća sredstva, 44 milijuna kuna. Novost je da program stipendiranja deficitarnih zanimanja sada nudimo i za studente. Radi se o svim nastavnim smjerovima prirodoslovnih studija, o studijima edukacijske rehabilitacije, logopedije, te ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Grad je tu direktno zainteresiran, trebam odgojitelje. Stipendiramo i medicinu i sestrinstvo. Natječaj je otvoren do 27. 12. i kada pogledamo sve stipendiste iz ranijih godina i dodamo novi program, Zagreb će imati preko 1100 stipendista, što je povećanje od 20 posto, izjavila je Dolenec.

- Otvaramo tri nove zgrade društvene namjene, a za koje je ova Uprava provela postupke javne nabave. Svi postupci su došli kraju. To je OŠ Miroslav Krleža na Kaptolu, OŠ Pongračevo na Selskoj cesti i trodijelnoj dvorani uz OŠ Dragutina Domjanića u Podsusedu. OŠ Miroslava Krleže ima 262 đaka u 16 razreda, cjelovita obnova s ojačanjem na razinu 3. Sve škole, preostalih 13 na području Donjeg Grada su vrlo zahtjevne bile za obnovu jer se radi o arhitektonski vrijednim ostvarenjima koje je trebalo ojačati. Pomiriti zahtjeve nije bilo jednostavno. Takva je i ova škola. Projekt je financirao Grad Zagreb, ali nastojat ćemo vratiti sredstva kroz Fond solidarnosti. S idućim polugodištem đaci se vraćaju u ovu zgradu. To je prva obnovljena školska zgrada, rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

- Kad govorimo o cjelovitoj obnovi, iz tjedna u tjedan koordiniramo projektante, inženjere, nadzornike. Uveli smo i Vijeća roditelja i ravnatelje, nastojimo da se proces odvija što brže. Druga zgrada je novogradnja, OŠ Pongračevo na Trešnjevci, područna škola OŠ Augusta Šenoe. Ima 101 učenika. Svečano otvorenje je u petak. Važna i vrijedna institucija. Treća je dogradnja postojeće dvorane u Podsusedu, najveći standard koji može biti. To je preko 1000 đaka u 44 razreda. Uporabna dozvola slijedi za koji dan, otvorenje je do kraja godine. Podići će kvalitetu nastave i života tog dijela grada, rekao je Korlaet.

Tomašević je potom ponovno pričao o vrelovodu.

- Jučer je bila situacija u Zapruđu, dva sata nije bilo vode zbog kvara na cjevovodu koji je saniran, cisterna je odmah poslana. Isporuka voda je nastavljena u dva sata. Mrežu moramo sanirati, u nju se ulagalo nedovoljno u odnosu na širenje grada. Nije po meni slučajno što su u Pongračevu nastale brojne nove zgrade, one se nalaze na cjevovodu koji je pukao na dva mjesta. U suradnji s državom planiram projekt vrijedan 1,815 milijardi kuna u devet godina. To će biti modernizacija cjevovoda, drugačiji sustav koji će bolje detektirati gubitke, smanjenje gubitka vode u mreži jer imamo situaciju da uskoro nastupa EU direktiva koja će penalizirati gradove koji imaju ovako velike gubitke. Što se tiče vrelovoda, ona je u ingerenciji HEP-a i tu su iz ITU mehanizma i EU fondova već financirani radovi po cijelom gradu. Moramo promijeniti mrežu kako ne bi došlo do ovakvih situacija. HEP će prezentirati plan investicija koje ćemo mi logistički podržati. Nema alternative, moramo nadoknaditi dosta vremena što se nije ulagalo pa dolazi do pucanja. Povlačimo maksimum EU sredstava. U Zagrebu ćemo sljedeće godine povući 40 posto više nego ove. Povlačimo i sredstva iz Fonda solidarnosti. Spremni smo s projektima dječjih vrtića, spremamo projekte vrijednosti 800 milijuna kuna samo za vrtiće, izjavio je gradonačelnik.

- Ne želim prizivati nevolju, ali činjenica je da je infrastruktura neadekvatna i treba se modernizirati, ne samo izmjenom cijevi nego i sustava koji bi bio manje ovisan o puknuću magistralnih cjevovoda i vrelovoda, rekao je Tomašević.

Tomašević je progovorio o sljemenskoj žičari.

- Vječna tema, sad će proći godina dana da nema uporabnu dozvolu. Sedam ima, jednu nema, za nekoliko decibela je preglasna za postojeći okvir koji definira da žičara nije prometna infrastruktura. Međutim, iako prevozi putnike, iako je ZET investitor, pod postojećim okvirom ne tretira se tako. Sutra ćemo imati sastanak s ministarstvom prometa i ministarstvom zdravstva. Radimo i na dobivanju privremene uporabne dozvole. Imamo i proces dodatnih radova na donjoj postaji da se smanji buka. Radimo na tri paralelna kolosijeka kako bi mogli otvoriti žičaru, nadam se da ćemo imati rezultate, krajnje je vrijeme da se otvori. Prošlo je previše vremena, svima je u interesu da se stavi u funkciju. Trudimo se da se to dogodi do Svjetskog skijaškog kupa. Komunikacija s institucijama je dobra, intenzivno smo razgovarali s Vladom, riješit ćemo to. Dodatni radovi na saniranju, ne znam, nekoliko milijuna kuna je pitanju. Žičara mora stalno biti u pogonu kako bi jamstva dobavljača opreme vrijedila, mora funkcionirati čak i bez putnika. Oprema je najskuplji dio žičare. Održavanje nas košta, ne znam koliko napamet, govorio sam o tome već. Bez obzira na to koliko je preplaćena i prevelika, svima je u interesu da se otvori, a posebno Gradu jer je financijski uteg za Grad. Žičara koja ne doprinosi i nema prihode je veliki problem, poručio je Tomašević.

- Danas je žičara baš hit, jasno mi je, dolazi skijaška sezona. Što se natječaja o bukobranu tiče, radi se o nekoliko milijuna kuna vrijednim radovima na izolaciji, to je pri kraju u procesu odabira. Bez obzira na privremenu dozvolu i promjenu pravnog okvira radit ćemo na smanjenju buke jer je to svima u interesu, izjavio je.

- Žičara ne mora nužno biti otvorena prije Snježne kraljice, nego je pitanje funkcioniranja Sljemena koje se koristi cijele godine. Svi znamo kako je izgrađena, moramo naći rješenje, a ne da postane najbeskorisniji spomenik u ovom gradu, rekao je.

Tomašević je potom govorio o Diokiju, Kamenskom i roditeljima odgojiteljima.

- Želje za sastankom su mi prošle ispod radara, provjerit ću, pretpostavljam da se radi o stečajnom postupku i nastojat ćemo se naći. Što se tiče roditelja odgojitelja, tražili su sastanak s predsjednikom Skupštine, primio ih je, to je normalno. Kao što smo ih i mi primili. Nije riječ o smanjenju iznosa nego i o omogućavanju zabranjenih stvari. Bilo im je zabranjeno bilo kakvo zapošljavanje, makar i na pola radnog vremena, te zabrana upisivanja u vrtiće, a to se sada omogućava. Napravili smo i pravne analize. Ona se zove odluka, a ne zakon, o novčanoj pomoći. Ne vidimo kako bi to bilo pravo koje se garantira idućih 15 godina. Demografsku politiku vidimo tako da svima osiguramo vrtić. Mjera je uvedena 2016. Na izgradnju vrtića je prosječno izdvojeno 115 milijuna kuna. U istom razdoblju je 1.8 milijardu kuna za roditelje odgojitelje. Povećali smo izdvajanja za vrtiće. Petnaest puta manje je uloženo u gradnju vrtića nego u ovu mjeru. Želimo kvalitetno obrazovanje, zdravstvene usluge u kvartovima, stambenu politiku, to je dio demografske politike. I u državi ona mora biti nacionalna i koordinirana, izjavio je Tomašević.

- Ne bih se složio da podrška roditeljima nestaje. Otkako smo došli na vlast do trenutka smanjenja naknade će proći godinu dana. Nije preko noći. Na nama je odgovornost da u gradu kojem kronično nedostaje vrtića, gdje se ne poštuje pedagoški standard i imamo premalo odgajatelja, nedovoljne materijalne uvjete i premalo prostora za jasličke skupine, osigurati predškolski odgoj. Kako se osjećaju roditelji koji nemaju gdje upisati dijete u vrtić? Mjeru sam kritizirao još 2019. Strategija nije prošla, oporba i HDZ koji je bio dio koalicije nije glasala za nju. Mjera je imala upitan učinak, nije došlo do povećanja broja djece u Hrvatskoj. Svatko ima pravo koristiti sve pravne instrumente, ali smatramo da smo u pravu i da imamo pravo gledati cjelovitu demografsku politiku. Ako sudovi i odluče, to ne može biti ponovno plaćeno. Radi se o odluci a ne Zakonu, nema ni ugovornog odnosa. Pravobraniteljstvo za djecu je kritiziralo da je zabrana upisa u vrtiće sporna. Iz perspektive racionalnosti i skrbi o svakom djetetu smatramo da je to opravdano, rekao je Tomašević.

- Stranka MB 365 gorljivo brani mjeru jer su je uveli. I tamo ima raznih mišljenja, Kojić ju je znao kritizirati, a on je iz te stranke. Strategija demografskog razvoja 2019., koja se bazirala na toj mjeri, nije prošla jer ju nitko osim MB 365 nije podržao. Mi smo propitivali učinkovitost, kaže gradonačelnik.

- Najavili smo 20 posto povećanja drveća u gradu, nastavljamo s time, u idućim godinama će biti sadnje kako bismo povećali broj zelenih površina jer je to bitno za ekosustav i apsorpciju toplinskih udara za vrijeme ljeta, kao zaštita od erozije u podsljemenskim dijelovima, ima ambijentalnu vrijednost. To je dio programa i na tome ćemo raditi, ističe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 01:37