Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Zagreba, koje su ovog vikenda stupile na snagu, uvodi se red u prostoru koji je bio izgubljen, a fokus je na javnim potrebama i javnom interesu, kaže ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić. Za građane to sada znači više javnih sadržaja i zelenih površina, očuvanje prostornih kvaliteta te ravnotežu između razvoja i održivosti.
GUP je najvažniji prostorno-planski dokument za uže urbano područje Zagreba, donesen je 2007. godine, a od tada je mijenjan četiri puta. Zadnje sveobuhvatne izmjene donesene su 2016., a aktualne su usvojene na Gradskoj skupštini 11. rujna te su 20. rujna stupile na snagu.
Božić izmjene opisuje kao “vatrogasne mjere da se uvede red u prostoru” u kojem su javne potrebe bile zanemarene, a prevladavali privatni interesi.
Odgovor na kritike
- Imali smo 20 godina planiranja gdje su javne potrebe bile zanemarene, više su se gledali privatni interesi i GUP je bio pun pojedinačnih iznimki za pojedinačne čestice i lokacije. Sada smo takve iznimke u pravilu brisali - istaknuo je Božić.
Građani i vijeća gradskih četvrti bili su uključeni već u ranoj fazi. Od 522 zaprimljena prijedloga, prihvaćeno je ili djelomično prihvaćeno njih 57 posto, a najviše se tražilo uređenje javnih i zelenih površina.
Božić podsjeća da je Ministarstvo prostornog uređenja tri puta vraćalo dokument na doradu zbog zakonskih neusklađenosti, no napominje da se i sami sada pripremaju mijenjati sporne odredbe zakona.
Unatoč kritikama da bi izmjene mogle smanjiti mogućnost gradnje i poskupjeti stanove, Božić tvrdi da su područja predviđena za veću izgrađenost ostala netaknuta. To se odnosi na 42 posto površina namijenjenih stambenoj i mješovitoj gradnji. Ograničenja su uvedena u naseljima obiteljskih kuća, gdje se ubuduće može graditi najviše tri do četiri stana, kako bi se izbjeglo prekomjerno progušćivanje.
Više novih škola
Nove izmjene donose i konkretne pomake u planiranju javnih sadržaja. Površine za škole i vrtiće povećane su za 16 hektara, a u svim četvrtima planirani su novi parkovi ukupne površine 36 hektara, što je jednako veličini 21 parka Stara Trešnjevka. Osigurane su zone i za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb te vjerske objekte.
Važna su i prometna rješenja: omogućena je fazna gradnja cesta, fleksibilnija rekonstrukcija postojećih te lakša realizacija biciklističkih i pješačkih staza. Istočni Jarunski most planira se kao pješačko-biciklistički, a potoci više neće biti zatvarani, već će se uz njih uređivati zeleni pojasevi.
U urbanističkim pravilima povećan je udio prirodnog upojnog terena, a kod planiranja novih naselja mora se osigurati najmanje 16 kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku. Posebno se štite planirana naselja druge polovice 20. stoljeća, gdje će nova gradnja biti ograničena na javne i infrastrukturne objekte.
Novi uvjeti
Grad u središtu dobiva i novu, fleksibilniju namjenu prostora, kako bi se reafirmiralo stanovanje i smanjio pritisak poslovnih sadržaja. Uvode se mjere kojima se sprječava gradnja stanova sa substandardnim prostornim rješenjima, te je propisana obvezna primjena minimalnih prostornih standarda iz Programa društveno poticane stanogradnje.
Promijenjeni su i tehnički uvjeti: definicije visine zgrada, gradnja balkona iznad javnih površina, udaljenosti među zgradama. Naglašava se primjena rješenja temeljenih na prirodi te stroža zaštita parkovne arhitekture. Lista gradskih projekata smanjena je na devet lokacija, uglavnom u vlasništvu Grada i države.
Božić je najavio i sljedeći korak, a to je izrada novog Prostornog plana Zagreba, a potom i novog GUP-a.
- To su ozbiljni poslovi jer novi planovi morat će osmisliti razvoj grada do sredine 21. stoljeća - poručio je za kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....