Zagrebačka će Gradska skupština u četvrtak na svojoj 20. sjednici prihvatiti prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o suzbijanju energetskog siromaštva na području metropole do 2030. godine. Radi se o planu od osam mjera kojega bi kolokvijalno mogli nazvati još jednom Tomaševićevom strategijom za zeleni Zagreb. Prijedlog je težak 74 milijuna eura (više od pola milijarde kuna), a potrošilo bi ih se na edukaciju građana, osnivanje timova predavača, doniranje tzv. energetskih košarica, zamjenu aparata i obnovu stambenih zgrada i kuća.
Najveći dio tog iznosa, 53 milijuna eura, utrošit će se na proširivanje fonda za socijalno stanovanje. Prema tom planu, Grad planira izgraditi novih 200 stanova, 200 bi ih kupio i još 100 obnovio. U Prijedlogu se procjenjuje kako je 75 posto stambenog fonda, kuća i zgrada, na području Zagreba nezadovoljavajućeg energetskog razreda te da ih se treba obnoviti. Točnije, obnoviti se treba, ističu, 57 tisuća obiteljskih kuća te 12 i pol tisuća višestambenih zgrada.
Tih 74 milijuna eura rasporedilo bi se u gradskom proračunu do 2030. godine, a mjere bi se financirale još i iz Nacionalnog plana oporavak i otpornosti (NPOO) te fondova Europske unije. Razmatra se i korištenje alternativnih modela nabave kako bi se iskoristila sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira i s njime povezanog Socijalnog fonda za klimatsku politiku koji će biti aktivan od 2025. do 2032. godine.
- Cilj Programa je smanjivanje, i, u konačnici, suzbijanje, energetskog siromaštva u Gradu Zagrebu, osiguravajući pritom višestruke koristi za cijelu zajednicu, okoliš i klimu, a pritom ujedno i dugoročno smanjujući opterećenja na gradski proračun. Programom se izravno doprinosi i postepenom postizanju cilja dekarbonizacije i općem poboljšanju kvalitete stanovanja u Gradu Zagrebu - navodi se u Prijedlogu programa.
Energetsko siromaštvo, koje u gradskoj vlasti žele suzbiti, prema definiciji Europske komisije iz 2020. godine, svaka je situacija u kojoj kućanstva nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama koje su neophodne za dostojanstven životni standard i zdravlje. Pojava je detektirana u Hrvatskoj, gdje je, prema provedenim anketama, 16,6 posto kućanstava kasnilo s plaćanjem računa za energiju. Istovremeno, njih oko 5,7 posto nije moglo zadržati svoj dom toplim.
Ugroženi kupac definiran je i u Zakonu o energiji, koji navodi kako oni zbog svoje socijalne ugroženosti imaju pravo na opskrbu energijom po posebnim uvjetima. U normalnim okolnostima, ona iznosi najviše 26,54 eura mjesečno, a izvanredno može ići i do 53,09 eura.
U gradskom Poglavarstvu procjenjuju kako je oko pet posto Zagrepčana pogođeno energetskim siromaštvom, protiv kojeg se navedenim programom žele boriti. No, on ide i nešto dalje od same borbe protiv energetskog siromaštva jer mjere poput obnove stambenog fonda, subvencije sunčanih elektrana, informativne aplikacija i edukacija utječu na širu skupinu od samo ugroženih kućanstava. Pojedine nove mjere isprepliću se i s nekim postojećima za zelenu politiku koje se provode.
Prva je predložena mjera uspostava sustava za prikupljanje i obradu podataka. Na nju bi se iz gradskog proračuna utrošilo 106 tisuća eura.
- U prvoj je fazi potrebno provesti dubinsku analizu stambenog fonda u vlasništvu Grada Zagreba, s posebnim naglaskom na utvrđivanje energetske slike te analizu troškova i isplativosti ulaganja u obnovu postojećeg stambenog fonda u odnosu na kupovinu i/ili izgradnju novog - navode u dokumentu.
U sklopu nje, osnovalo bi se Povjerenstvo za energetsko siromaštvo i svi bi prikupljeni podaci bili integrirani u Energetski atlas Grada Zagreba.
Sljedeći je dio programa provedba energetskog savjetovanja građana. Nju bi provodio tim energetskih savjetnika koji bi ranjivim skupinama građana nudio usluge te im pomagao s prijavama na postojeće javne pozive i natječaje za mjere energetske učinkovitosti, poput obnove fasada ili ugradnje solarnih panela.
Predviđeno je i osnivanje najmanje jedne informativne lokacije svake godine u kojoj bi tri savjetnika bila stalno dostupna. Dio mjere su radionice, prezentacije i informativno-edukativne kampanje kojima bi se obuhvatilo deset tisuća ljudi. Procjenjuju se da bi i usluge savjetovanja koristilo 100 kućanstva, a sve aktivnosti koštale bi 2,1 milijun eura koji bi bili osigurani iz gradskog proračuna, NPOO-a i EU sredstava.
Treća mjera, vrijedna 398 tisuća eura, energetska je košarica za ugrožene građane.
- Ona se može sastojati od: tri LED žarulje, dva perlatora sa smanjenim protokom i reduktorom, razvodnim kabelom s tri utičnice i prekidačem, 25 metara brtve za prozore i vrata, metlice za vrata, reflektirajuće folije za radijatore i drugog - piše u Prijedlogu programa. Navodi se kako bi se u tu akciju uključio i Caritas.
Realizacija tri navedene mjere trebala bi biti pokrenuta ove godine, dok bi se s četvrtom, zamjenom kućanskih aparata, započelo 2024. Grad u sklopu nje planira surađivati s proizvođačima i distributerima aparata po modelu koji je, tvrde, uspješno proveden u Belgiji i Austriji. Predviđa se zamjena tri tisuće hladnjaka te po dvije i pol tisuće perilica rublja i perilica posuđa ukupne vrijednosti 2,6 milijuna eura.
U Prijedlogu programa slijedi energetska obnova višestambenih zgrada na koju bi se potrošilo nešto manje od 2,3 milijuna eura.
- Ovom će se mjerom ujedno povećati interes i prilika suvlasnika višestambenih zgrada da provedu projekte energetske obnove jer upravo ranjiva kućanstva često zbog nemogućnosti podmirivanja troškova dovode do nemogućnosti suvlasnika da prikupe dovoljan broj suglasnosti za provedbu projekta - stoji u dokumentu.
Dodaje se kako bi Grad sufinancirao 20 posto energetske obnove, a procjenjuje se kako će njome biti obuhvaćeno pet tisuća stanova. Grad bi identičan iznos trebao izdvojiti za obnovu obiteljskih kuća, a vlasti se nadaju da će je provesti njih dvije i pol tisuće. Riječ je o planu vrijednom 5,1 milijun eura za koji su namijenjena sredstva isključivo iz gradske blagajne.
Prelazak na obnovljive izvore energije predzadnja je mjera u Prijedlogu programa za suzbijanje energetskog siromaštva. Radi se o 25 postotnom sufinanciranju - kotla na drvnu sječku ili pelete, pirolitičkog kotla, dizalica topline, sunčanih elektrana i sustava sa sunčanim toplinskim kolektorima. Mjerom bi se trebalo obuhvatiti 15 tisuća kućanstava dok bi trošak iznosio 7,9 milijuna eura.
Primjena osme mjere - izgradnje zelenog, integriranog stambenog fonda za socijalno stanovanje - krenula bi 2025. godine. Ta je mjera vrijedna 53 milijuna eura. Njome bi se izgradio 200 stanova, isto toliko kupilo, a obnovilo još 100. Prilikom gradnje pratile bi se smjernice Zelenog europskog plana.
- Prijedlog plana uzet će u obzir inovativne i uključive pristupe socijalnom stanovanju baziranom na načelima održivosti, kružnog gospodarenja, zelene i učinkovite gradnje. Plan će uključiti mješovita rješenja koja uključuju obnovu i revitalizaciju postojećih stanova namijenjenih za socijalno stanovanje, kao i izgradnju novih, uključujući primjenu principa Novog europskog Bauhausa i kvartovske blokovske obnove - napominje se u Prijedlogu plana i dodaje kako će se prilikom provedbe paziti na gustoću stanovanja, lokaciju, dostupnost i raznovrsnost potrebne infrastrukture i usluga, kao i na osiguravanje integriranosti i mobilnosti.
Spomenuti programi i mjere trebali bi dovesti do brojnih socijalnih i energetsko-klimatskih koristi. U dokumentu stoji kako bi to doprinijelo smanjenju potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova, poboljšanju uvjeta i kvalitete stanovanja, energetski opismenilo stanovništvo koje bi postalo aktivni dio energetske tranzicije, otvorilo nove poslovne prilike i omogućilo smanjenje naknada povezanih s energetskim siromaštvom.