Grozno, mislila sam da me netko zafrkava kad sam se probudila i vidjela da opet nema tople vode. Kupit ću si električni bojler, pa da nemam ovaj šok iz godine u godinu, kaže Ljubica (52), žiteljica Malešnice, koju smo zatekli ispred ulaza u zgradu.
Naime, Ljubica je jedna od sto tisuća stanovnika Zagreba koji su se našli u ovoj situaciji, koja će se protegnuti, kako je najavljeno u HEP Toplinarstvu, sve do 21. 9. Već je treće ljeto zaredom da po nekoliko tjedana u ovom kvartu, kao i u Novom Zagrebu, iz pipa teče samo hladna voda. Riječ je o obnovi vrelovoda, odnosno čak 66 kilometara cijevi diljem grada, što čini gotovo trećinu vrelovodne mreže u cijeloj metropoli. Međutim, Malešnica, kao i Špansko i Gajnice, nema mogućnost alternativnog dovoda toplinske energije, poručili su iz HEP-a, pa građani pronalaze vlastite alternative.
- Naviknula sam previše na toplu vodu, tako da grijem na kuhalo i miješam s hladnom u lavoru. Ali, ajde, bolje sada nego da vrelovod obnavljaju preko zime, navodi studentica Natali (23) u povratku s faksa. Ono što je pak iznenadilo jest da radovi do sada nisu gotovi.
Upravo je nemogućnost da građani ostanu bez grijanja razlog zašto su odabrani ljetni mjeseci, dok radovi preko zime prestaju, zbog čega, navode iz HEP-a, stanovnici isto proživljavaju već godinama, a vjerojatno će i sljedeću. Još prije sedam godina najavljen je projekt „Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba“, gdje je rečeno kako će radovi trajati od 2021. godine, dok je njihov završetak najavljen za 2027.
Dok iz HEP Toplinarstva mole za strpljenje, ono što se građani pitaju jest: Je li to moglo brže?
‘Rade samo jednu smjenu‘
- Razumijem da se cijevi trebaju promijeniti i to pozdravljam, kaže Željko, vlasnik trgovine namještajem u zgradi na Malešnici. – Međutim, svima bi više odgovaralo da se to ubrza, a koliko svaki dan vidim, radi se jedna smjena, i to do tri. S obzirom na utjecaj na život i posao, odgovaralo bi da je brzina prioritet.
Ispred njegove radnje prokopan je asfalt, opasan željeznom sigurnosnom ogradom koja se proteže više od pedeset metara sjeverno, Ulicom hrvatskih pavlina, sve do i oko Gimnazije Lucijanke. Potom istočno, po Ulici Ante Topića Mimare, također nekoliko desetaka metara, dok je Ulica Tomislava Krizmana južno zatvorena za promet. Stare cijevi razbacane su po obližnjem parku, vjetar raznosi šljunak iz iskopina, bageri buče.
- Organizacija je loša, tu je svega jedan drveni mostić preko pukotine, nedavno su ga uveli. Ljudi nisu imali kako doći u trgovinu, umirovljenici moraju kružiti, a s paletama i kamionom i dalje imamo problem, ističe Željko.
Hodamo dalje Malešnicom, prolazimo pored radnika koji raspravljaju o idućem koraku iznad ogromnih cijevi. Otišli smo u obližnji frizerski salon i kvartovski kafić Antonio vidjeti utječe li nedostatak tople vode na njihov posao. Međutim, oni problem ne osjete jer ne ovise o toplinarstvu – imaju električne bojlere. Frizerka kaže da se nije naročito smanjio niti povećao ni broj klijenata, odnosno da na pranje kose dolazi isti broj ljudi kao i uvijek.
‘Zašto ne smanje račune?‘
Konobarica kaže da je pak problem dočeka kod kuće. Živi svega par ulica niže. Sve je to, kaže, za podnijeti, samo što na računima ne vidi nikakvu razliku, bilo tople vode ili ne, što ne vidi pravednim.
- Lani, godinu prije i više ne znam koliko unazad u stanu nemamo tople vode, a dolaze nam računi kao da je imamo. Ako ne dobivamo uslugu tako dug period, nije mi jasno zašto je plaćamo – zaključuje.
Hoće li stanovnici dijelova grada gdje ne postoji alternativni dotok toplinske energije nakon ove dugogodišnje revitalizacije alternativni dotok i dobiti, kako bi uvijek dobivali uslugu, poslali smo upit HEP Toplinarstvu, a odgovore ćemo objaviti čim ih zaprimimo.
Podsjetimo, riječ je o najvećem projektu obnove toplinskog sustava u povijesti Zagreba. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 92 milijuna eura, od čega se veći dio financira bespovratnim sredstvima Europske unije, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz vlastitih sredstava HEP-a.
Projekt se provodi u dvije faze: prva od 2021. do 2023., a druga od 2024. do 2027. godine. U sklopu projekta mijenja se gotovo trećina zagrebačke vrelovodne mreže, odnosno oko 66 kilometara od ukupno 227 kilometara. Radovi se izvode u većem dijelu grada, a najviše su pogođeni zapadni kvartovi, poput Španskog, Malešnice i Gajnica, dijelovi Trešnjevke, Jaruna, Voltina, Vrbika, Kruga, Savice i Borovja te dijelovi Novog Zagreba.
Cilj projekta je zamjena dotrajalih cijevi građenih starom tehnologijom, smanjenje toplinskih gubitaka, povećanje energetske učinkovitosti i pouzdanosti opskrbe te smanjenje broja kvarova i prekida isporuke tople vode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....