Razmjeri štete razornog potresa koji je u nedjelju pogodio Zagreb i okolicu još se utvrđuju, a u desetak sekundi užasa stradali su brojni odgojno-obrazovni objekti, mnogi od njih i spomenici kulture.
Prema prvim procjenama, kako je potvrdio Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, stotinjak zgrada vrtića, osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova u gradu Zagrebu, od njih oko 450, uništeni su do te mjere da su više ili manje privremeno neupotrebljivi.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je pozvalo sve ustanove u sustavu obrazovanja i znanosti, od škola do fakulteta i instituta, da im prijave oštećenja na svojim objektima, do jučer u podne zaprimilo je dojave njih 63. Najviše su oštećeni odgojno-obrazovni objekti u gradskom središtu, Donjem te Gornjem gradu, ali i oni udaljeniji, osobito u epicentru potresa, poput OŠ Markuševec.
Dječji vrtić Izvor u Deželićevoj teško je stradao, pukotine na zidovima široke su 2 cm, a uništeno je i stubište
Prioriteti
- Statičari trenutačno obavljaju pregled prema prioritetima, utvrđuju koje se zgrade mogu koristiti, a koje ne. Dio oštećenih objekata zahtijevat će manju, ali neki i značajniju sanaciju koja će trajati najkraće do početka iduće školske godine, a na nekima i znatno duže.
Pribojavamo se da neki objekti uopće neće više biti u funkciji, ali to će utvrditi stručnjaci - kaže Lovrić. Teška oštećenja zadobila je i zgrada samog Gradskog ureda za obrazovanje na adresi Ilica 25, te djelatnici trenutačno rade, kaže Lovrić, s ulice i preko mobitela.
- Da se potres dogodio tijekom radnog vremena, u uredu bi bilo mrtvih. Urušili su se dimnjaci, oštećen je krov. Užasno stanje! - prenosi on samo djeliće štete u gradskim prostorima.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja javljaju da su dosad oštećenja prijavile 23 osnovne škole, dvije srednje, 20 visokih učilišta i 18 instituta.
Gimnazija Tituša Brezovačkog
- Riječ je o različitim oštećenjima, od pukotina na zidovima učionica, stubištu, padanju žbuke sa stropova, pucanju stakala pa do padanja crijepa, napuknuća zidova i padanja cijelog stropa - javljaju iz MZO-a. Za rad su neupotrebljivi Staroslavenski institut i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, a zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu te Medicinskoga fakulteta oštećene su i nisu za korištenje. Zagrebačka OŠ Petra Zrinskoga u Krajiškoj ulici već je označena crvenom naljepnicom, što znači - “neuporabljiva zbog iznimno velikih oštećenja, zabranjen ulazak kao i zadržavanje u blizini škole”.
- Škola je teško stradala, premda bi se izvana moglo zaključiti da šteta nije velika. Međutim, unutra se odvojilo stubište, popadala je žbuka, a slijedi još detaljna analiza. U svakom slučaju, do kraja ove školske godine ona neće biti upotrebljiva - kaže Mirjana Jermol, ravnateljica te škole koju pohađa 665 učenika.
S vrlo teškim oštećenjima prošla je zgrada Hotelijersko-turističke škole u Frankopanskoj ulici, najveća takva školska ustanova u zemlji sa 720 učenika i 80 nastavnika. Ravnateljica dr. sc. Zdravka Krpina prepričava kako su u najtežem stanju gornji dijelovi - otišao je dio krovišta, a napukli su i zidovi koji drže krovište, što je izuzetno opasno.
Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj ulici jedna je od najoštećenijih. Tavan i drugi kat potpuno su se urušili.
Hotelijersko turistička škola u Frankopanskoj ulici
Žuta naljepnica
- Tavan je potpuno neupotrebljiv, jednako kao i drugi kat na kojemu je knjižnica i kabinet za informatiku. Dobili smo žutu naljepnicu, što znači da se u zgradu može ući, ali samo do prvog kata. Što reći? Umireni smo jer su gradske službe vrlo angažirane i dostupne 24 sata, ali sad je najvažnije da smirimo učenike, da ne dižemo nepotrebnu paniku - kaže ravnateljica Krpina.
Na Gornjem gradu oštećenja su velika na Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Habdelićevoj ulici, smještenoj u zgradi staroj gotovo 400 godina, koja je izdržala veliki potres u Zagrebu 1880. godine.
Gimnazija Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu stara je 400 godina. Nije sigurno hoće li se zgrada moći obnoviti
- Tri dimnjaka pala su u dvorište, gdje su još prije nekoliko dana djeca igrala odbojku. Popucali su i nadvoji, dakle, u zgradi imamo križno-bačvaste svodove i ti su lukovi popucali na tri mjesta - ispričao je ravnatelj Damir Jelenski, koji se nada da će zgradu biti moguće sanirati. Vrlo teška situacija je i u obližnjem Djevojačkom učeničkom domu Marije Jambrišak u Opatičkoj ulici, kapaciteta za 170 djevojaka srednjoškolske dobi.
- Već u nedjelju obišla sam zgradu. To je bilo zastrašujuće! Krovište je stradalo na četiri, pet mjesta, na sjevernom dijelu zgrade odlomio se komad zida i pao dijelom u naše, a dijelom u susjedno dvorište. Sjeverozapadni zid je jako raspucan i on je sada najurgentniji za sanaciju. U djevojačkim sobama popucali su zidovi i popadala žbuka - još pod dojmom nemilog prizora ispričala je ravnateljica doma Ljubica Banović.
Zapisi o toj zgradi, spomeniku kulture prve kategorije, datiraju iz 1848. godine, ali znamo da datira još s početka 18. stoljeća. Sva je sreća što u domu nije bilo korisnica, jer je nastava zbog koronavirusa obustavljena pa su ranije otišle kućama, kaže ravnateljica Banović. I drugi objekti u središtu grada, poput Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, dječjeg vrtića Izvor u Deželićevoj i ostali još će dugo liječiti ožiljke od potresa kakav hrvatska metropola ne pamti 140 godina.