PAMETNI GRADOVI

U Zagrebu bi uveli senzore za kvalitetu zraka. U Sarajevu već imaju Boxy, evo kako oni to rade

Senzori za Boxy mogu se kupiti na eBayu, treba vam samo lemilica. Aktivira se pametnim telefonom, a boju mijenja ovisno o zagađenju
Boxy pocrveni ako je zrak zagađen
 Privatni Album

Čist zrak nužan je preduvjet za kvalitetan život ljudi, no Sarajevo se smjestilo u grupu najzagađenijih gradova u Europi i svijetu. Zimi je to dodatno izraženo, posebice u razdoblju od studenog do siječnja kada se zbog magle i smoga škole ponekad zatvaraju, a letovi odgađaju.

- Zbog toga smo došli na ideju da napravimo senzore kako bismo ljudima pokazali da smog i magla nisu ista stvar i tako povećali svijest o problemu zagađenosti zraka s kojim se ovdje suočavamo, prisjeća se inženjerka Ajša Hadžić iz Blum Laba. Riječ je o laboratoriju za istraživanje i razvoj kojeg je 2017. godine osnovala kompanija Energoinvest. Njegov naziv je svojevrsna posveta osnivaču kompanije Emeriku Blumu koji je od 1981. do 1983. godine bio i gradonačelnik Sarajeva. U ovom laboratoriju opremljenom visokom tehnologijom svakodnevno radi deset ljudi kojima se tijekom projekata pridružuju druge kolege iz Energoinvesta ili partnerskih kompanija.

image
Privatni Album

Posebno su ponosni na Boxy - svjetiljku koja mijenja boje ovisno o kvaliteti zraka. Plava i zelena boja pokazuju da je zrak čist, a najveće zagađenje označavaju crvena i ljubičasta. Boxy funkcionira tako da jedan senzor mjeri tlak, temperaturu i vlažnost zraka, a drugi količinu lebdećih čestica u zraku. Kako bi ga se aktiviralo, potrebno je preuzeti aplikaciju i povezati uređaj s njom jer će se tako dobiveni podaci slati u server, a aktivni uređaji povezati u mapu. Osim što mora biti povezan na WiFi, Boxyju je potrebna utičnica u blizini i zaklon jer nije vodootporan. Zauzvrat postaje pametna svjetiljka koja vlasniku pokazuje kakva je kvaliteta zraka u njegovoj okolini.

- Važno je istaknuti da se Boxy može koristiti samo u edukativne svrhe, a službene podatke ipak dobivamo od hidrometeorološkog zavoda koji koristi opremu vrijednu nekoliko stotina tisuća eura, objašnjava Hadžić i dodaje kako s njima, ali i s lokalnom zajednicom, imaju odličnu suradnju pa su u prosincu 2019. godine s Gradskom upravom sudjelovali na konferenciji za pametne gradove koja se održala u Ljubljani.

image
Privatni Album

Temeljna ideja koja stoji iza Boxyja je da svatko tko želi može izraditi svoj i tako pomoći proširiti njihovu mrežu u gradu. Kompanija je omogućila otvoren pristup svemu što je pri tome potrebno – dizajn, izvorni kod, način izrade uređaja, poveznice do dobavljača dijelova i opsežnu dokumentaciju. Sve je na engleskom jeziku pa se javljaju ljudi iz cijeloga svijeta. Ovaj koncept je primjenjiv, tvrdi Ajša Hadžić, u bilo kojem gradu u kojem postoji interes građana i vlasti. Sve što treba je doraditi kartu konkretnog grada u koju će se smjestiti podaci dobiveni senzorima.

- Dijelovi senzora se mogu nabaviti preko eBaya, a kućište se može napraviti 3D printerom kojeg i mi u Blum Labu koristimo. Softver je besplatan, a ako imate bilo kakav problem možete nam se javiti. Osim malo tehničkog predznanja, potrebne su osnovne stvari poput lemilice, a naša video uputstva će vam pomoći da sve to povežete u cjelinu, kaže inženjerka Hadžić. Ukupni trošak izrade Boxyja je prije pandemije iznosio stotinjak dolara, ali je trenutno nešto veći zbog toga što je cijena dijelova skočila s nekoliko na 10 do 15 dolara.

image
Privatni Album

Na jednoj od svojih edukacija i radionica koje provode s građanima, djelatnici iz Blum Laba učili su ih kako sastaviti senzor i povezati ga s aplikacijom. Svaki je polaznik kući ponio svoj Boxy i tako pomogao proširiti njihovu mrežu u Sarajevu. Velik dio posla vezan uz laboratorij je zbog pandemije prebačen online pa priželjkuju što brži povratak u „staro-normalno“ jer će tako moći nastaviti sa svojim aktivnostima.

- Kod nas može doći tko god želi. Imali smo radionice i za djecu i za odrasle, a ponekad ljudi samo žele pogledati tehnologiju kojom raspolažemo pa ih mi vrlo rado provedemo kroz laboratorij i predstavimo projekte na kojima radimo. Još nikoga nismo odbili, tvrdi Hadžić. Najčešće ipak dolaze studenti koji u Blum Labu žele odraditi praksu, a jedan od njih je kao temu svog diplomskog rada izabrao usporedbu jeftinijih i skupljih senzora.

- U budućnosti bismo željeli sudjelovati u inozemnim projektima, ali i nastaviti surađivati sa školama i sveučilištima te održavati radionice i edukacije s građanima, kaže inženjerka iz sarajevskog laboratorija. Rješenja i znanja koja su nastala u Blum Labu žele ponuditi tržištu i tako proširiti priču o pametnim gradovima i Boxyjima.

- Pametni grad je zapravo simbioza građana i pametnih tehnologija koje istovremeno ljudima olakšavaju život, povećavaju njegovu kvalitetu i olakšavaju komunikaciju s lokalnom zajednicom i gradom, općinom ili regijom u kojoj žive. Građani moraju biti upoznati s tehnologijom, ali i ona mora pratiti njihove potrebe, zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. listopad 2021 06:38