Davor Nađi, kandidat Fokusa za gradonačelnika Zagreba, jedini je od kandidata koji obećava ukidanje prireza. Tvrdi da je to održivo te da bi uštedama nadomjestio, pa i nadmašio gubitak iz poreznih davanja građana.
Kako?
Prirez je na razini oko 833 milijuna kuna za ovu godinu, a uštede koje bih napravio iznosile bi oko 3,2 milijarde kuna. To bi, osim za ukidanje prireza, bilo dovoljno i za druga porezna rasterećenja poput smanjenja komunalne naknade malim obrtnicima i poduzetnicima početnicima. Ostalo bi i za otplatu dugova te investiranje u infrastrukturu.
U kojoj biste godini mandata uštedjeli 3,2 milijarde?
To bi bilo od sredine mandata pa do kraja. Vjerujem da bi već u prvoj godini ušteda iznosila više od milijardu kuna.
Na čemu biste najviše uštedjeli?
Najveći pojedinačni iznos uštede bili bi materijalni rashodi, koji su se u posljednjih deset godina gotovo udvostručili - sa 2 milijarde porasli su na 3,7 milijardi kuna. Tu bi se uštedjelo oko milijardu kuna, a drugi prostor za uštedu su plaće, i to kroz smanjenje broja zaposlenih. Otpuštalo bi se prije svega one na izmišljenim radnim mjestima. Na razini godine mogli bismo uštedjeti 650 milijuna kuna, od čega bih 150 milijuna vratio kao nagrade najboljim zaposlenicima. Daljnje značajnije uštede bile bi na subvencijama gradskim poduzećima, i to tako da bismo unaprijedili njihovo poslovanje.
Izmišljena radna mjesta nisu nezakonita. Zaposlenici također imaju ugovore o radu koji se ne mogu otkazati kako se netko sjeti.
Zakonom o radu je jasno definirano po kojim se uvjetima može prekinuti ugovor o radu. Jedan je od razloga kada ne postoji potreba za neko radno mjesto. A takvih je, prije svega administrativnih, puno u gradskoj upravi i gradskim poduzećima. Primjerice, Odsjek za fotokopiranje. Treba napraviti novu sistematizaciju i takva radna mjesta ukinuti, a ljude otpustiti uz otpremnine.
O kojem broju otpuštenih zaposlenika je riječ?
Tijekom cijelog mandata najmanje 4000 zaposlenih. Među njima bi bili i oni koji će otići u mirovinu, kao i oni za čijim radnim mjestima zbog digitalizacije neće više biti potrebe.
Što bi za život Grada značilo 4000 novih ljudi na burzi rada?
U Zagrebu je trenutno oko 400.000 zaposlenih, a na Zavodu za zapošljavanje je otvoreno 15.000 radnih mjesta u Hrvatskoj. Ako su ti ljudi stvarno kvalitetni, ne bi trebali imati problema s pronalaskom novog posla, a izdašne bi im otpremnine pomogle u prekvalifikaciji.
Puno se govori o štetnim ugovorima, a i vi se na njih referirate kad govorite o uštedama. Znate li koji su to i kako biste riješili taj problem?
Teško je govoriti iz rukava o tome koji su ugovori štetni i koji se mogu raskinuti. Oko nekih se vode i sudski sporovi, a o presudama ovisi hoće li se raskinuti. No, imamo ugovor koji se, primjerice, odnosi na pročistač voda. Riječ je o astronomskim svotama i tu bismo trebali biti kreativniji za nalaženje rješenja jer je to veliki financijski uteg Gradu.
Koji je vaš recept za gospodarstvo?
Kombinacija nekoliko mjera. Prvo je paket poreznih rasterećenja. Uz ukidanje prireza, bili bi to smanjenje komunalne naknade za poduzetnike i potpuno ukidanje za prve dvije godine poslovanja za poduzetnike početnike. Potom smanjenje komunalnog doprinosa za 30 do 70 posto za investitore kada se, recimo, grade proizvodni pogoni. Drugo je stavljanje u funkciju gradske imovine, od manjih poslovnih prostora u gradu do velikih poput Gredelja, Velesajma, pa i projekt na Savi kada bi se provela regulacija Save. Dobili bismo veliki prostor, a međunarodnim bismo natječajima privukli investitore koji bi uložili znatnija financijska sredstva. To podrazumijeva i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te ubrzanje ishođenja dozvola. Uz sve bi se uvela i potpuna transparentnost gradske uprave.
Pozivate se na iskustva iz Svete Nedjelje, gdje ste bili dogradonačelnik?
Tako je. Tamo smo u posljednje tri godine donijeli najveći paket poreznog rasterećenja od svih jedinica lokalne samouprave, a ovih dana vidimo jedan od benefita. Nije čudno da se investicija Rimac Automobila događa baš u Svetoj Nedelji.
Kako biste riješili problem prometa u Zagrebu?
Kratkoročno, treba ići na produljenje tramvajske mreže, primjerice prema Sarajevskoj i Vatikanskoj u Novom Zagrebu. Treba napraviti optimizaciju semafora, provesti projekt izmještanja Autobusnog kolodvora na rubno područje grada jer nema razloga da tisuće autobusa ulaze u centar. Potrebno je sagraditi dodatne garaže, posebno oko bolnica. Dugoročno se mora ići u smjeru metroa.
A vaš plan za obnovu nakon potresa?
Najbolje je rješenje da se ljudima daju beskamatni krediti kako bi mogli započeti obnovu. Pritom treba jasno razdijeliti javno od privatnog. Javnu infrastrukturu treba obnoviti država jer Grad za to neće imati novca. Tu treba maksimalno iskoristiti fondove EU. Kod privatnih objekata Grad može pomoći u pojednostavljenju administracije i stavljanju konzervatora pod kontrolu.