Savska vrvi štakorima. Ugostitelji, ravnatelji škola i radnici u trgovinama danima zovu deratizatore da im pomognu. Prije dva tjedna viđeni su na Tomislavcu. Nedavno su primjećeni u samom centru, u Jagićevoj, a prošli mjesec stanari Vrbika danima su sretali neobične bijele štakore .
Povećan broj glodavaca prestrašio je građane koji sad brinu kome se javiti ako vide miša ili štakora. Postupak deratizacije dosad je bio besplatan: Grad bi s nekoliko tvrtki sklopio ugovore i financirao preventivnu deratizaciju, kao i izlazak na teren nakon poziva građana. Kako je Jutarnji nedavno izvijestio, Grad je ove godine mjesecima kasnio s odabirom partnerskih tvrtki za deratizaciju.
Potvrde deratizatora
A sada je definitivno zakasnio, budući da je krajnji rok za potpisivanje novih ugovora istekao 1. studenoga. Pritom, zbog toga nije izvršena ni redovna jesenska preventivna deratizacija pa su aktualne najezde štakora u mnogim kvartovima lako objašnjive. Osim redovnog polugodišnjeg istrebljivanja, nastali su i problemi s pozivima građana. Ako građani pozovu tvrtku za deratizaciju zbog, primjerice, štakora koji je pretrčao cestu, njihov će izlazak i rad na terenu plaćati sami.
To su nam potvrdili u nekoliko zagrebačkih tvrtki koje se bave deratizacijom.
Zagreb, 060914.Ulica Vatroslava Jagica 25.Stakor mirno prosetao gotovo posve pustom Jagicevom ulicom.Foto: Darko Tomas / CROPIX
Građani sami plaćaju
Što građani mogu učiniti ako naiđu na štakora u svojoj zgradi?
- Ništa ne može nadomjestiti redovno održavanje. Možete sad tražiti od deratizatora da dođu, i to će vas koštati 225 kuna po haustoru, ali to neće riješiti problem. Treba očistiti veliko područje, a za to treba dosta novca. Mi nećemo izaći na teren jer vam zapravo ne možemo pomoći - rekao nam je radnik iz Cijanizacije.
U srpnju je Grad raspisao natječaj za deratizaciju i dezinsekciju. Javio se niz ponuđača, a sredinom rujna odabrano ih je sedam. Jedna od tvrtki koja nije dobila posao žalila se Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Komisija još uvijek odlučuje je li žalba utemeljena, a zbog toga ugovori nisu potpisani. Deratizacija, koja se najčešće obavlja u listopadu i studenome, ove godine zbog toga kasni.
Grad je u sljedeće dvije godine za te postupke namjeravao izdvojiti 13,5 milijuna, što znači da se po godini izdvaja oko 6,7 milijuna. Uz to je ove godine dodana i nova, šesta skupina prostora u kojima je potrebno izvršiti deratizaciju. To su javni prostori i institucije: parkovi, javne površine, škole, vrtići, ambulante, knjižnice...
Svaki dan dvije prijave
Uvidom u registar ugovora o javnoj nabavi lako je uočiti da je 2012. sklopljen jednogodišnji ugovor vrijedan 7,5 milijuna kuna, a godinu kasnije za iste je poslove Grad izdvojio samo 5,9 milijuna kuna. Tada opseg poslova nije uključivao javne prostore, a uz to je i broj poziva građana bio manji. Naime, prema podacima, lani su građani zbog susreta s miševima i štakorima tjedno nazivali prosječno 34 puta, a ove je godine zabilježeno 35 poziva. Na godišnjoj razini, a godina još nije gotova i najezda je počela tek nedavno, radi se o povećanju od gotovo 20 posto. Ove su godine, dakle, svaki dan dvije do tri osobe prijavile štakora u svom kvartu.
Najviše glodavaca u Novom Zagrebu
Od 35 poziva, koliko ih zagrebačke tvrtke za deratizaciju prime svaki tjedan, vrlo se mali broj pokaže kao lažna dojava o primjećivanju glodavaca. Zagrepčani su u posljednjih godinu dana tek nešto više zvali zbog miševa, nego zbog štakora: 52 posto poziva bilo je upućeno zbog pojave miševa.
Broj glodavaca nije jednak u svim dijelovima grada. Broj najviše varira s obzirom na veličinu i prirodu naselja, kao i infrastrukturu. Velik je broj poziva i ove godine zabilježen iz četvrti Brezovica i Novi Zagreb-zapad, a najmanji na području četvrti Gornji grad - Medveščak i Trešnjevka-sjever.