Nakon nevjerice i šoka u nedjelju, građani Zagreba i okolice jučer su počeli zbrajati štete, telefonska linija za one kojima je potrebna pomoć ili procjena štete bila je stalno zauzeta, vojska, policija i volonteri pokušali su biti svima na usluzi.
Građani imaju cijeli niz pitanja - od toga mogu li temeljem izgleda pukotina na vlastitim zidovima sami procijeniti smiju li ostati u svojem stanu ili trebaju hitno potražiti alternativni smještaj do toga trebaju li se javiti osiguravajućem društvu za naknadu štete ili će im sve nadoknaditi država i lokalna vlast.
Gradonačelnik Milan Bandić jučer je proglasio elementarnu nepogodu, što znači da će Grad sudjelovati u naknadi štete građanima. I premijer Andrej Plenković jučer popodne je najavio da, nakon proglašenja elementarne nepogode, slijedi popisivanje štete, a nakon toga ići će se s aktivacijom nacionalnih i europskih mehanizama za pomoć u obnovi stradalog područja.
I Europska komisija kaže da stoji na raspolaganju Hrvatskoj u pružanju pomoći i već je koordinirala pomoć koju su uglavnom susjedne države - Slovenija, Italija, Mađarska i Austrija - hitno poslale Hrvatskoj. Tijekom telefonskog razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je spremnost Komisije za pomoć.
No, kako doći do te pomoći? Kako doći do majstora, statičara ili agenta za osiguranje? Nakon razgovora sa stručnjacima Jutarnji list donosi odgovore na 20 najčešće postavljenih pitanja građana pogođenih potresom.
1. Možemo li i kako sami napraviti brzi test stanja naše nekretnine/stana? Kako razlikovati ozbiljnost pukotina?
Ne možemo. Samo stručnjaci to mogu procijeniti, diplomirani inženjeri građevinarstva, stručnjaci statičari iz područja zidanih i betonskih konstrukcija, a posebno revidenti, kaže predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Nina Dražin Lovrec. No, nije svaka pukotina razlog za alarm. Kriterij za procjenu opasnosti jest veličina i smjer pukotina. U principu, pukotine debljine vlasi ne utječu na stabilnost zgrade. Obično su pukotine dijagonalne. Ako su pukotine velike, veće od par milimetara, onda je to razlog da se pozovu stručnjaci. Procjena o oštećenju ovisi o tome u kakvom je stanju glavna nosiva vertikalna konstrukcija - ako se vidi kroz nosivi zid - to je vrlo ozbiljan znak.
2. Trebamo li mi zvati statičara ili oni sami dolaze u zgrade? Kojim se kriterijima vode pri određivanju koje su zgrade prioritet i u koje dolaze prvo?
Da, sami trebamo zvati statičare. Ured za upravljanje kriznim situacijama otvorio je četrdeset linija na kojima se može prijaviti šteta i tražiti pomoć, postoji i aplikacija Moj Zagreb, na kojoj se dobije notifikacija kako se što mijenja i uređuje i sve važne obavijesti. Primarni cilj je metodologijom brzog postupka utvrditi zgrade u kojima je narušena nosiva seizmička konstrukcija koje bi mogle biti opasne po život stanara.
Procjena o oštećenju ovisi o tome u kakvom je stanju glavna nosiva vertikalna konstrukcija, i u kakvom su stanju stropne konstrukcije - zasad nije bilo dojava o urušavanju stropova. Posebnu pažnju treba voditi na i oko zgrade na kojima su urušeni dimnjaci. Prvi dan su ekipe stručnjaka među kojima je zasad 200 statičara imale zadatak obići javne institucije, zdravstvene ustanove, domove umirovljenika s tristotinjak građana, stambene zgrade Donjeg grada. Ukupno je pregledano oko 700 zgrada.
3. Koji su kriteriji za proglašenje određene zgrade neupotrebljivom?
Osnovni kriterij jest je li potres izazvao velika oštećenja na nosivim konstrukcijama, i bi li ostanak u takvoj zgradi mogao ugroziti sigurnost i zdravlje, kaže Nina Dražin Lovrec. Zasad su ekipe na terenu utvrdile da većina zidanih zgrada ima oštećenja dimnjaka, zabatnih zidova, krovišta i atika, a dio zidanih zgrada u Donjem gradu je u kritičnom stanju, ali nije se niti jedna srušila.
4. Kako će se zbrinuti stanari iz opasno ugroženih zgrada?
Krizni stožer Zagreba pozvao je one čije su zgrade ozbiljno oštećene u potresu da se jave na posebnu liniju kako bi im se osigurala adekvatna pomoć u najkraćem mogućem roku. Svima je Zagreb osigurao smještaj, zasad je to Studentski dom Cvjetno naselje, Odranska ulica 8. Grad je otvorio besplatan broj 08008805 na kojemu građani koji su pogođeni potresom mogu dobiti pomoć.
5. Koje su zgrade u Zagrebu najugroženije? Postoji li određeno godište/razdoblje gradnje tijekom kojeg su zgrade najmanje otporne na potrese?
Većina zgrada u centru sagrađena koncem 19. i početkom 20. stoljeća je pretrpjela određena oštećenja. U to doba nije se gradilo u skladu sa seizmičkim propisima - ti standardi protuseizmičke otpornosti konstrukcije zgrade počeli su se primjenjivati tek nakon šezdeset treće, tj. potresa u Skoplju. Armirano betonske zgrade koje su projektirane i izgrađene u skladu sa seizmičkim propisima ostale su stabilne.
6. Što se od građevinskih radova može odmah početi raditi kao osiguranje od daljnjeg urušavanja/odronjavanja, a što treba/može čekati da prođe korona-ludilo?
Popravljat će se samo hitne situacije, one zbog kojih bi stanari mogli doći u opasnost, a moguće ih je izbjeći, poput oštećenih dimnjaka, dok će se ozbiljnija sanacija trebati odraditi u skladu s projektima sanacije. Građani sami mogu počistiti žbuku.
7. Ne možemo čekati, nitko se ne javlja na brojeve. Smijemo li sami angažirati radnike za popravak oštećenja na zgradama ili trebamo čekati neku službenu procjenu ili dozvolu?
Najbolje bi bilo pričekati kvalificiranu procjenu angažiranih stručnjaka. No, oni koji to ne mogu i žele zvati privatne majstore jer se u slučaju oštećenih krovova boje daljnje štete i sekundarnih oštećenja, pogotovo s dolaskom ružnijeg vremena, svakako trebaju dokumentirati stanje nakon potresa. To znači da moraju poslikati sva oštećenja prije sanacije.
8. Kako se šteta procjenjuje?
Sav taj posao radi se prema Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda koja propisuje pravila za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije elementarne nepogode.
U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za elementarnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od elementarne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). Temeljem Zakona ne dodjeljuje se naknada za procijenjenu vrijednost štete već pomoć za ublažavanje i otklanjanje njenih posljedica.
9. Hoće li se šteta odmah utvrđivati?
Ne. Nacionalni i gradski stožer mogu napraviti samo statičku provjeru, a procjena štete radit će se u idućim mjesecima. U Skupštini grada postoji povjerenstvo za utvrđivanje štete od elementarnih nepogoda, a gradonačelnik će proglasiti elementarnu nepogodu. Svi koji misle da njihova zgrada nije u uporabnom stanju neka se jave na telefon ili mail.
10. Na koja oštećenja dimnjaka treba paziti?
Oštećenja dimovodnih sustava mogu prouzrokovati trovanja, požare i druge posljedice po zdravlje ljudi i sigurnost imovine, upozorio je voditelj Grupacije dimnjačara HGK Dejan Lončarić. Treba obratiti pažnju na: oštećeno ušće (vrh dimnjaka); vidljive pukotine na vanjskoj stijenki dimnjaka; povrat dimnih plinova, dima u prostor; probleme sagorijevanja goriva, naročito kod krutih goriva; loše spojeve ložišnog uređaja i dimnjaka; učestale prekide rada uređaja, naročito kod plinskih uređaja.
Ako primijetite ovakve probleme na svojim dimnjacima obustavite korištenje uređaja za loženje i dimnjaka te obvezno kontaktirajte vašeg nadležnog dimnjačara ili distributera plina za detaljnije upute, kazao je Lončarić.
11. Hoće li parking na parkiralištima za građane iz centra Zagreba narednih dana biti besplatan kako bi mogli maknuti aute iz centra s parkiraliŠnih mjesta uz zgrade?
Zasad još uvijek neće. Iz Grada Zagreba su još izvijestili da je u blizini bolnica omogućeno besplatno parkiranje za pacijente kao i za zdravstvene, vojne i policijske djelatnike. Ostali građani u ovom trenutku nemaju pravo na besplatno parkiranje, što se odnosi i na stanare Donjega grada.
12. Imaju li građani, čiji su stanovi uništeni, pravo na određenu odštetu ako im stanovi nisu osigurani kod osiguravajućih društava?
- Ako im stanovi kod osiguravatelja nisu osigurani od potresa, nemaju pravo na odštetu od osiguravajućeg društva. Ovdje valja voditi računa o tome da je potres za osiguravatelje poseban, dopunski rizik, što znači i da ga je prilikom osiguranja imovine prethodno trebalo ugovoriti. No, osiguravatelji ističu da o osiguranju stambenih zgrada računa trebaju voditi upravitelji zgrada, kao i da je, prema njihovim podacima, malo njih dosad osiguralo zgrade. U tom dijelu očekuje se angažman države i lokalnih vlasti.
13. Hoće li država isplaćivati određenu naknadu štete?
- Hrvatska ima Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Država će dati svoj doprinos u otklanjanju posljedica potresa (već je dala u raščišćavanju ruševina), no za to će se, kako se može čuti, morati kombinirati državna, lokalna i sredstva EU. Radi se o velikom pothvatu, budući da su oštećena i brojna kulturna dobra. Stoga u ovom trenutku nije moguće reći kojom brzinom i kako će se angažman vlasti odvijati.
14. Postoje li rokovi u kojima se treba prijaviti šteta? Kome se prijavljuje?
- Rok za prijavu štete obično je tri dana, no osiguravatelji ističu da je to okvirni rok te da se šteta može prijaviti i naknadno. Naravno, riječ ‘naknadno’ ne znači da se to može napraviti za, primjerice, nekoliko godina. Šteta se prijavljuje izravno osiguravatelju, pri čemu u osiguravajućim kućama, a u sklopu mjera za suzbijanje koronavirusa, apeliraju na klijente da to učine ili online putem ili telefonski.
15. Što je sa štetama na automobilima koji su stradali u potresu? Hoće li vlasnicima biti isplaćena kakva naknada?
- Vlasnici vozila koji imaju samo obvezno automobilsko osiguranje nemaju pravo na naknadu štete od osiguravatelja, budući da se radi samo o osiguranju od odgovornosti. Kada je, pak, riječ o vlasnicima vozila koji imaju kasko osiguranje, oni su, u načelu, u boljoj poziciji jer dio osiguravatelja priznaje štetu nastalu potresom. No, dio osiguravatelja, kako se jučer moglo čuti u krugovima osiguravatelja, ni u slučaju kaska ne prizaje štetu od potresa. Stoga u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) osiguranicima preporučuju da provjere ugovor o osiguranju i uvjete koje su ugovorili.
16. Mora li se proglasiti elementarna nepogoda da bi se pokrenuli mehanizmi osiguranja?
- Što se osiguravatelja tiče, ne mora. Za njih je jedini relevantan dokument polica osiguranja, koja pokriva i rizik od potresa, čime se, nakon prijave štete, aktivira mehanizam procjene i naplate.
17. Je li i koliko je već angažiran Hrvatski restauratorski zavod na obnovi zgrada u Zagrebu?
- Na terenu smo, angažirani smo od početka. U suradnji s Ministarstvom kulture pomažemo svima kojima treba. No i naša zgrada je u problemu i s time se nosimo - rekla nam je Tajana Pleše, ravnateljica HRZ-a.
18. Kako možemo biti sigurni da je sve u redu s plinom?
Ako imate bilo kakve sumnje da su vaše plinske instalacije oštećene, zatvorite dovod plina na glavnom ventilu i odmah pozovite nadležne službe. NIKAD I NIKAKO nemojte osobno pokušavati ispitivati stanje plinskih instalacija jer biste mogli izazvati eksploziju i prouzročiti veliku materijalnu štetu, ali i ljudske žrtve.
19. Treba li u ovom periodu isključiti liftove iz upotrebe?
Liftove ne koristiti u slučaju napuštanja stana u trenutku potresa. Isključivanje liftova iz upotrebe nema smisla s obzirom na to da potresi nisu predvidljivi, a najveći dio njih se ni ne osjeti.
20. Očekuju se manji potresi, tzv. after šokovi, kako pripremiti stan za što manje štete?
U slučaju manjih potresa nije za očekivati da će doći do pada knjiga, lomljivih stvari s polica ili slika sa zidova. No, predostrožnosti radi možda je bolje lomljive stvari premjestiti iz visećih polica u komode ili niže ormare koji su na tlu. Teške i velike slike također ne bi bilo loše privremeno skinuti sa zida.