Među 46 hrvatskih gradova i županija koji su ovih dana povukli prve poticaje Europske unije za ozelenjivanje svojih sredina sadnjom drveća i uređenjem okoliša, nije, iz pomalo bizarnog razloga, i Grad Zagreb u kojem je na vlasti upravo zelena politička opcija.
Kako nam je potvrđeno u gradskoj upravi, namjeravali su se prijaviti na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali su zakasnili s prijavom.
Najbrži prst
- Javni poziv FZOEU za sufinanciranje projekata klimatske prilagodbe objavljen je 21. rujna 2022. godine i trebao je biti otvoren do 31. prosinca 2022. Kako je FZOEU zatvorio objavljeni natječaj nakon samo mjesec dana, odnosno 20. listopada 2022., Grad Zagreb prijavu nije uspio podnijeti. Napominjemo kako je riječ o jednom od javnih poziva u kojima pobjeđuje najbrži prst - rekli su u zagrebačkoj gradskoj upravi, izrazivši neslaganje s odredbom spomenutog natječaja da se zaprimanje prijava može zaključiti prije roka zbog iskorištenosti sredstava ili, kako to komentiraju u zagrebačkoj administraciji, pravila "najbržeg prsta".
S druge strane, za 46 lokalnih vlasti "pravilo najbržeg prsta" nije bilo prepreka da na vrijeme podnesu prijave. Među njima su i neki od najvećih gradova, poput Splita, Zadra, Pule i Slavonskog Broda, gradići poput Daruvara, Preloga i Jastrebarskog, ali i šest općinskih središta koje zasigurno ne raspolažu brojnom administracijom. Općine Jarmina i Babina Greda u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Lumbarda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, primjerice, osigurale su na natječaju FZOEU sufinanciranje u iznosima većim od 200 tisuća eura.
Još jedan podatak ne ide u prilog operativnosti zagrebačke gradske uprave, barem kad je u pitanju natječaj za ozelenjivanje. Naime, direktor FZOEU, Luka Balen, objavio je na mrežnim stranicama Fonda 20. listopada odluku o zatvaranju tog javnog poziva zbog, kako je naveo, "iskorištenosti sredstava", što je zapravo aktivacija pravila "najbrži prst". No, Balen je naveo i kako će Fond razmatrati prijave pristigle 21. listopada, odnosno prijave koje su taj dan poslane poštom ili predane u Fond uz urudžbenu potvrdu. To znači da je i onima koji su zakasnili s prijavom ostavljena mogućnost da u 24 sata to učine.
"Štetna pravila"
No, uprava glavnog grada smatra "neprimjerenima objave javnih poziva u kojima pobjeđuje najbrži prst, odnosno u kojima ne postoji jasno postavljen vremenski okvir za prijavu, a onda i za evaluaciju pristiglih prijava s jasno propisanim kriterijima ocjenjivanja" te dodaje kako su takva pravila "štetna ne samo za pojedine prijavitelja nego i za cijelu zajednicu".
- Kvalitetni i sveobuhvatni projekti, za čiju je pripremu potrebno određeno vrijeme koje je dulje od tri radna tjedna, na ovakvim javnim pozivima ne dobiju šansu za financiranje. Primjerice, ovim javnim pozivom je definirano da se po projektu jedinici lokalne (područne) samouprave može dodijeliti tri milijuna kuna ili otprilike 400 tisuća eura, dok ukupna alokacija natječaja iznosi 84,2 milijuna kuna ili otprilike 11,2 milijuna eura, što znači da je inicijalno sredstava bilo za samo 28 prijava - komentiraju u zagrebačkoj gradskoj upravi.